Devet od deset ugovora o radu koji su u posljednja dva desetljeća nuđeni domaćim radnicima imali su klauzulu o privremenosti i zaključivani su na određeno vrijeme, na nekoliko mjeseci do najviše tri godine.
U posljednjim dvjema izmjenama Zakona o radu najveće promjene vezane su upravo uz režim zapošljavanja na određeno. Prema slovu zakona, prvi ugovor na određeno ne mora sadržavati razdoblje na koje se zaključuje već opravdane razloge zbog kojih se radnik zapošljava na određeno. Razlozi mogu potrebu za takvim radom odrediti na pet, deset ili petnaest godina, a tek kad istekne prvi ugovor, ostali ne mogu trajati dulje od tri godine. Može se očekivati da će uz takvo zakonsko rješenje rad na određeno postati pravilo za većinu, osim za rijetke deficitarne profesije, pogotovu zato što se tako može izbjeći isplata otpremnine.
Nema otpremnine
Marija Zuber, savjetnica u časopisu Računovodstvo i financije i kolumnistica Lidera, navodi da radnici na određeno imaju pravo na otpremninu samo ako im poslodavac otkaže ugovor na određeno vrijeme prije isteka roka na koji je zaključen, a može ga otkazati samo ako je u tom ugovoru predviđena mogućnost otkazivanja. – To znači da rad na određeno vrijeme, koliko god dugo radnik radio kod istog poslodavca, završava bez isplate otpremnine – zaključuje Marija Zuber.
Velik je to dobitak za poslodavce, koji su kritizirali najnovije zakonske promjene kao nedovoljne. A poslodavci su njima dobili mogućnost da svoje radnike ustupaju povezanim poduzećima kod kuće ili u inozemstvu, nemaju više obavezu izrađivati program zbrinjavanja tehnološkog viška pa od trenutka najave do otkaza višku radnika ne mora proći više od 38 dana. Osam dana treba im za savjetovanje s radničkim vijećem, a 30 da infomiraju Zavod za zapošljavanje. Radnicima je pak dano pravo na štrajk već nakon prvog dana kašnjenja plaće i rok od pet godina u kojemu mogu sudski potraživati materijalna prava.
Trebalo bi uvesti da z asvaku godinu radnik na kraju poslodavcu mora dati otpremninu. Toga se jos niste sjetili a povećalo bi zapošljavanje kao i sve dosadašnje mjere uz minimalno narušavanje prava radnika.