Rađa li se (nova) ekonomska Jugoslavija?

Sjednice vlada Srbije i Republike Srpske bile su do prije nekoliko mjeseci jedinstven regionalni forum, piše Deutsche Welle. No na inicijativu Beograda zajedničke sjednice mogle bi postati uobičajen način bilateralne suradnje sa svim državama bivše Jugoslavije. Prva u nizu koja je sa Srbijom održala sjednicu je Makedonija, čiji su ministri gostovali u Beogradu početkom lipnja, a već je dogovoreno da se sljedeća sjednica održi u Skoplju.

Direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić kaže da su interesi zemalja bivše Jugoslavije za većom suradnjom veliki, a među njima je EU i NATO. Ekonomski čimbenik je najinteresantniji, kaže Janjić: “Kada je u pitanju bivša Juga, Slovenija i Hrvatska pokušavaju uhvatiti korak, ali je tu naglasak na Albaniji, Kosovu, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini jer je to noseći element energetske sigurnosti. Ovdje je borba za zapadni Balkan.”

Po modelu baltičkih zemalja

Ivica Dačić, premijer Srbije, nakon nedavne sjednice vlada Srbije i Makedonije iznio je inicijativu da se regija ujedini oko zajedničkih interesa po modelu Skandinavije ili baltičkih zemalja. Tu ideju ne odbacuju ni analitičari jer smatraju da je to jedina šansa za zemlje bivše Jugoslavije. Ekonomist iz Zagreba Damir Novotni kaže da ovdje nitko ne aludira na bivše političke formacije, već se ide na nove koncepcije razvoja poput baltičkih zemalja: “Krajnji cilj je da ta integracija oživi u ekonomiji, da se stvore radna mjesta i da se te zemlje nađu u EU. To je i cilj EU i zbog toga se takvi sastanci sada počinju održavati.”

Sve zemlje s prostora bivše Jugoslavije konačno su shvatile koliko su upućene jedna na drugu i koliko su male u odnosu na druge zemlje i njihove ekonomije, kaže politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić, navodeći da se upravo zbog toga radi o pragmatičnom potezu tih zemalja. Bilo koji pakt koji se izrodi iz ove suradnje neće biti prijetnja EU, kaže Topić: “Postojanje EU je i regionalna suradnja, a mislim da taj pakt neće biti nešto što bi moglo ugroziti neke osnovne temelje, tako da ima smisla ojačati ekonomski prostor bivše Jugoslavije.”

Ratni zločini, kriminal, korupcija...

Bez izuzetka zemlje bivše Jugoslavije suglasne su da je regionalna suradnja ključ njihova uspjeha. To smatra i Milka Tadić Mijović, direktorica crnogorskog tjednika Monitor, koja kaže da je to dobra inicijativa jer ima puno neriješenih problema između zemalja: “Ali mnogo važniji od te forme je sadržaj. Naše zemlje imaju neke zajedničke probleme, a to je prije svega pitanje suočavanja sa zločinima s kojima se mnoge od naših zemalja nisu suočile. I druga stvar je pitanje organiziranog kriminala i korupcije.”

Dušan Janjić smatra da je na pomolu Europa koja bi bila sastavljena iz više federacija i da zemlje bivše Jugoslavije tu imaju šansu: “I sigurno je da će se zemlje bivše Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija, naći u toj balkanskoj federaciji 2020. Što će biti s Hrvatskom, to je stvar same Hrvatske, ali mislim da ekonomski interesi Hrvatsku ipak vraćaju u okrilje bivše Jugoslavije.”

Očigledno da je na pomolu neki novi vid suradnje zemalja regije koji bi trebao učvrstiti njihove ekonomske veze kako bi djelovali kao cjelina. Hoće li nova ekonomska struktura, koja svakako neće biti amnestirana od političkih primjesa, podsjećati na bivšu Jugoslaviju, trebalo bi biti poznato nakon definiranja načina suradnje i konkretnih projekata ovih zemalja.