U slavonskobrodskoj knjižnici otvorena je izložba koja zajedno s pratećim znanstveno-stručnim kolokvijem govori o svakodnevici radnika Đure Đakovića izvan tvorničkog pogona i mimo radnog vremena u doba kasnog socijalizma.
Iako je izložba posvećena 100. obljetnici brodskog metalskog diva, njezini bi se univerzalni motivi mogli odnositi na radnike bilo koje hrvatske tvornice šezdesetih, sedamdesetih ili osamdesetih godina prošlog stoljeća. Radnici su u to vrijeme daleko više posjećivali kulturna i sportska događanja, išli na godišnje odmore, izlete, aktivno se odmarali i rekreirali.
- Radnici su bili posebno zainteresirani za kulturne aktivnosti na kojima su ostajali nakon svog radnog vremena, recitirali, učili kazališne predstave, bili aktivni u folkloru i plesnim skupinama, što je iz današnje perspektive poprilično zanimljivo - ističe dr. sc. Ana Rajković Pejić s Hrvatskog instituta za povijest.
Autori ističu kako navedenoj tematici treba pristupiti imajući na umu širi jugoslavenski kontekst u kojemu je, pogotovo od sredine šezdesetih, došlo do jačanja potrošnje, modernizacije te veće liberalizacije tržišta uz istovremeno ograničene demokratske slobode. Ovi su procesi uključivali i kreiranje različitih oblika kulture, od one potrošačke preko kulture odmora i sporta do masovnih odlazak na godišnji odmor.
Izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Puli Igor Duda dugo se bavi društvenom poviješću, poviješću svakodnevice socijalističke Hrvatske u razdoblju Jugoslavije. Njegov zadatak bio je povezati teme koje je obrađivao na širem planu, uključujući porast životnog standarda i prikaz života generacije koja je u 30 godina u potpunosti promijenila svoj način života, s mikro pričom. Kako je istaknuo, od pedesetih do osamdesetih godina ljudi koji su rođeni na slami 30 godina kasnije živjeli su u potpuno elektrificiranim stanovima, a na godišnje odmore odlazili su automobilima.
- Velika poduzeća poput Đure Đakovića imala su vrlo jak utjecaj na lokalnu zajednicu jer su sudjelovala u financiranju cijelog niza programa, sportskih klubova, kulturno-umjetničkih društava, raznih sitnih investicija, gradnje, infrastrukture, pomagala školama, vrtićima, pomagala u organizaciji godišnjih odmora. Dakle, njihov utjecaj bio je ogroman. U zadnjih tridesetak godina taj utjecaj se najvećim dijelom izgubio - naglasio je Duda.
Kako i sam naziv izložbe govori, radnici u vrijeme kasnog socijalizma nisu bili samo radnici nego i turisti, sportaši, pjesnici, buntovnici. Na priloženim kataloškim fotografijama iz Zbirke suvremene povijesti Muzeja brodskog Posavlja vide se "radni ljudi i građani" u tvorničkoj menzi, restoranu, za šankom na pauzi, na folklornoj priredbi, na radničkim sportskim igrama, na terasi jadranskog odmarališta...
Pravi, realističan prikaz života radničke klase za vrijeme komunizma u one dvije trećine vremena kada nisu radili.
Radnici u socijalizmu nisu bili samo radnici nego i pošteni ljudi, štovatelji Tita i bratstva i jedinstva, turisti, sportaši, pjesnici, buntovnici..