Rebalans je pitanje dana, iz Banskih dvora već puštaju probne balone

Mnogo je lakše napuniti zatvore nego zaposliti ljude. Dramatičan skok broja nezaposlenih već na početku godine pojačao je i kritike i pritisak na premijerku da pokrene ekonomiju. Hrvatska tek sada pokreće prve antirecesijske mjere, i to godinu i pol nakon izbijanja krize u kojoj je 70.000 radnika ostalo bez posla, a iznos neplaćenih računa među tvrtkama skočio na 27 milijardi kuna. Zajedno s crnim brojkama, krenuo je i pritisak na premijerku da se prihvati posla koji odgađa punih osam mjeseci – smanjenja državne potrošnje kako bi stvorila prostor za smanjenje poreza i veću pomoć tvrtkama. Rebalans proračuna pitanje je dana, a iz Banskih dvora krenuli su i probni baloni oko dubine samih reformi.

Kasne s rezultatima

Prema njima, država mora osjetnije smanjiti socijalna prava te srezati bolnice i škole ako se ne želi dovesti u situaciju da PDV diže na 25 %. Učini li to, bit će rekorder po poreznoj presiji. Najveći je zagovornik reformi Vladin savjetnik Borislav Škegro, a osim opozicije i ekonomista, podršku mu daje i guverner HNB-a Željko Rohatinski jer su svjesni da država ne smije povećavati ni javni ni vanjski dug jer će doći u poziciju u kakvoj je Grčka.

Osim toga, može se dogoditi da fiskalni deficiti ugroze hrvatski put u EU, jer Europa ima dovoljno prezaduženih država i ne treba im još jedna. Na crne brojke nezaposlenih, Vlada nudi subvencije za kupnju stanova i kredite tvrtkama, a tvrde da se pripremaju i nove mjere. Problem je što sve ide sporo. Iako su prvo govorili da će se već do kraja ožujka vidjeti prvi rezultati mjera za oživljavanje gospodarstva, hodogram kredita po modelu "A" kaže kako bi tek potkraj ožujka trebale biti prve isplate. Na prvoj aukciji za kredite po modelu "A", za obrtna sredstva gdje se najviše 20 % iznosa može iskoristiti za pokrivanje dospjelih neplaćenih obveza, bankama će u petak biti ponuđeno 200 mil. kuna, što znači da je ukupni kreditni potencijal prve aukcije, kada se pribroji 60 % novca poslovnih banaka, 500 milijuna, doznaje se u Ministarstvu financija.

Nakon što u petak bude održana aukcija, HBOR ima tri radna dana da razmotri ponude i odluči komu će dati novac. Zatim se u roku od 10 dana sklapaju ugovori o poslovnoj suradnju između HBOR-a i poslovnih banaka. Tek tada kreće rok od 45 dana u kojem banke koje su dobile kreditnu kvotu HBOR-u moraju dostaviti prijedloge kreditnih plasmana. Banke će u cijelom tom razdoblju moći slati pojedinačne kreditne plasmane kako bi se, ako prijedlog kredita zadovoljava sve uvjete i odobri ga HBOR, ugovor mogao zaključiti znatno prije isteka konačnog roka.

Model A i B

Najoptimističnije prognoze kažu kako bi isplata prvih kredita bila sredinom ožujka. Međutim, kako poduzetnici ne znaju što sve moraju pripremiti za kredit, teško je očekivati isplate prije kraja ožujka. S druge strane, gospodarstvenici čiji kreditni zahtjevi stignu pred kraj 45-dnevnog roka novac ne mogu očekivati prije sredine travnja. Maksimalni je iznos kredita 80 mil. kuna, a 40 % će davati HBOR uz kamate od 3,8 %. Rok korištenja je 6, a maksimalni poček 12 mjeseci. Rok otplate kredita je od tri godine. Prva aukcija prema modelu "B" trebala bi krenuti za desetak dana. Maksimalni iznos kredita bit će 240 milijuna kuna jer će država jamčiti za najviše 60 milijuna kuna. Prema ovom modelu krediti će se odobravati uz valutnu klauzulu, na rok otplate od tri do 10 godina.

Ekonomisti: Tvrtke će kreditima gomilati dugove

Da su drugi intervenirali kao mi, propalo bi na desetke banaka. Nije vrijeme za čistunstvo i višemjesečne rasprave o svakom zarezu, jer će još sto tisuća ljudi ostati bez posla. Nije u pitanju model, već život – komentar je dr. Žarka Primorca na Vladine mjere.

– Poduzetnici kredite doživljavaju kao socijalnu pomoć za koju se ne zna kod koga će završiti. Tvrtkama trebaju bolji uvjeti privređivanja, premda ni Vladine kredite neće odbiti. Uzet će ih, potrošiti i ostati u krizi, ali s većim dugom – rekao je dr. Mato Crkvenac na tribini udruge Napredna.hr o interventnim fondovima. Ekonomisti su zaključili da država ne zna što bi, već stvara privid da nešto mijenja.

– Neoliberalni model ekonomije je pao, počelo je razdoblje državnih intervencija, ali nitko ne zna kako će završiti – protumačio je dr. Branimir Lokin. Član Savjeta HNB-a dr. Boris Cota kaže da se HNB odlučio na nekonvencionalan pristup i uvjetovao spuštanje pričuve kreditiranjem izvoza.
– Dobro je da su banke poslušale jer to nisu morale – kazao je Cota.
Ne može se znati hoće li tvrtke uzimati kredite, no dobro je što je država preuzela dio rizika na sebe.
– Posljedice svega još ne znamo – rekao je Cota uz opasku da će HNB morati smanjiti pričuvu do 2 posto. Kapitala će biti, ali je pitanje hoće li biti potražnje.
– Ne bude li, višak likvidnosti završit će na deviznom tržištu – kazao je dr. Guste Santini.