U izvješću Ministarstva kulture za prošlu godinu postoji i poglavlje o strateškim projektima. U tom se poglavlju mogu naći i informacije o jednom od najvećih investicijskih kulturnih projekata u Hrvatskoj, a to je Arheološki park Vučedol. Da je riječ o velikom projektu najbolje potvrđuje ukupna vrijednost projekta koja iznosi 117.229.998 kuna!?
To je gotovo pa deset posto proračuna koji će Ministarstvo kulture ove godine imati na raspolaganju. Naravno, treba objasniti da se ovaj veliki iznos većim dijelom sastoji od bespovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj koja iznose čak 99,7 milijuna kuna, ali i da je riječ o višegodišnjem projektu s kojim se započelo još 2016. godine. Treba reći i da se dovršenje projekta očekuje 2022. godine. No, Arheološki park Vučedol nije jedini kapitalni projekt hrvatske kulture.
Tu su i radovi na konačnom dovršenju zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu iz koje iseljava gruntovnica, a u koju će početkom 2020. godine na pola godine useliti diplomati i političari zbog hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. No, nakon što oni isele, Nacionalna i sveučilišna knjižnica trebala bi dobiti novih nekoliko tisuća četvornih metara prostora i to ne samo za svoje knjižnične potrebe, nego i za drugu scenu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, ali i za duge kulturne, a možda i obrazovne namjene.
Kulturno gradilište je i Rijeka u kojoj umire brodogradilište 3. maj, ali zato buja projekt Europske prijestolnice kulture. Tamošnji cjenovni projektni rekorder je rekonstrukcija kompleksa Benčić vrijedna 162 milijuna kuna, za što je iz europskih fondova odobreno oko 68 milijuna kuna. No najveći investicijski projekt hrvatske kulture trenutno je vezan uz Pulu u kojoj, slično kao i u Rijeci, također trenutno umire jedno veliko brodogradilište... Riječ je o Arheološkom muzeju Istre tj. njegovoj rekonstrukciji i dogradnji, ali i o obnovi atraktivnog Malog rimskog kazališta.
Prema godišnjem izvješću Ministarstva kulture, riječ je o projektu čija je vrijednost oko 30 milijuna eura, što ga doista čini trenutno najvećim hrvatskim kulturnim investicijskim projektom.
Za obnovu glavne zgrade Muzeja novac je iznašlo Ministarstvo kulture posluživši se i kreditom koji se otplaćuje iz prihoda Arheološkog muzeja Istre (u prijevodu to znači ulaznicama za čuveni pulsku Arenu koju godišnje posjeti oko 430.000 posjetitelja, dok je, primjera radi, dubrovačke zidine lani posjetilo 1,3 milijuna ljudi). Europski fondovi koriste se za obnovu Malog rimskog kazališta, i to putem ITU mehanizma kako bi to kazalište dobilo gledalište za dvije tisuće ljudi i pozornicu od 400 četvornih metara površine te moglo ugostiti Međunarodni festival antičkog kazališta. Pa ako umre brodogradnja u dosadašnjem obliku, barem će preživjeti kultura i to kroz, nadajmo se, stručni i tržišni pristup baštini...