Lani u ovo doba ponuda koncerata pop i rock glazbe doživljavala je svoj, pomalo i paradoksalan vrhunac; u razmaku od samo pet dana, ako pričamo samo o najvećima, u zagrebačkoj su Areni nastupali Lenny Kravitz, Tom Jones i Sade. Nekoliko dana prije toga u Tvornici Human League i Fleet Foxes, Pharoah Sanders i Pat Metheny na VIP Jazz Festivalu...
Godinu dana poslije u najavi imamo samo dva velika koncerta, Marka Knopflera u Areni i Depeche Mode na maksimirskom stadionu, i to oba tek u svibnju 2013. godine. Za nekoliko dana nastupaju Macy Gray u Tvornici (25. studenog), Calexico (27. studenog), u pripremi je još nekoliko nastupa srednje jakih izvođača, ali još pod dojmom ljetne sezone u kojoj su otkazana dva velika festivala (obnovljeni Rokaj fest i novopokrenuti Glory Dayz), ponuda u sljedećem razdoblju izgleda kao da je nešto gadno sasjeklo koncertnu djelatnost u nas.
Izostali srednje veliki
O tome što se događa red je prvo upitati najveće, agenciju Adria Ent., zaslužnu za gotovo sve najzvučnije samostalne koncerte u nas posljednjih godina.
– Naprosto ima takvih godina – godina koje su slabije, godina u kojima manje izvođača turira, u kojima ne možete niti da želite organizirati više koncerata – kaže Vladimir Ivanković, direktor Adrije Ent.
– Istina, bilo je koncerata koji su se možda mogli dogoditi u Zagrebu (Lady GaGa, J Lo, Madonna), međutim postojali su neki razlozi zašto se isti nisu dogodili: ili je stvar u tehničkim problemima ili u previsokim honorarima. Međutim, ove godine nije bilo “srednje velikih” koncerata, kao što su lani bili Slayer, Korn, Shakira, Britney, Tom Jones, Sade, Lenny... Već je sada vidljivo da će sljedeća godina u tom pogledu biti bolja, s već najavljenim Markom Knopflerom, ali i nekim koncertima koji će se tek najaviti do kraja ove godine. Recesija je svakako ostavila traga u našem poslovanju, vrlo je malo koncerata ove godine bilo profitabilno, međutim mi i dalje radimo punim kapacitetom, upravo zato što imamo u najavi projekte za 2013. godinu. Međutim, nastojat ćemo biti pažljiviji i nastojati ne gurati više od dva koncerta u jedan mjesec, ali, nažalost, to nije uvijek moguć
S obzirom na to da je INmusic, najjači domaći festival, lani ostao bez glavnog sponzora, a Zagreb holding cijenama zemljišta nadolijevao ulje na vatru, festival se još dobro izvukao zahvaljujući snalažljivosti organizatora i “prijateljskim” cijenama Franza Ferdinanda. Šef festivala Zoran Marić svjestan je da se festival ne može graditi na prijateljskim odnosima s bendovima, ali prijateljski je odnos s lokalnom sredinom nužan:
– INmusic preživio je najtežu godinu te smo unatoč iznimno nepovoljnoj proračunskoj situaciji investirali u nove inovativne sadržaje festivala te u jedinstveno vizualno uređivanje festivala. Sve to dovelo je do velikog priznanja CNN-a, koji nas je uvrstio u 50 najboljih festivala na svijetu te do suradnje s Googleom koji prenosi i promovira festival putem YouTubea u cijelom svijetu. Krajnje je vrijeme da se Grad Zagreb uključi u razvoj potencijala INmusic festivala te da iskoristi prednosti afirmirane kulturno-turističke atrakcije. Ako Budimpešti kao europskoj turističkoj atrakciji treba Sziget festival (Budimpešta je glavni partner festivala), onda Zagrebu sigurno treba INmusic festival, stoga napokon očekujemo bolje uvjete kako ih već godinama imaju veliki festivali u regiji poput Szigeta i Exita.
Drugi najvažniji festival u zemlji, šibenski Terraneo, u drugoj je godini postojanja opravdao sva očekivanja, ali neprestano kolaju informacije o gubicima koji bi se mogli pokazati kobnima.
– Situacija je stabilna zahvaljujući stranim investitorima i nastavit će se s planiranim razvojem projekta – programski direktor Terranea Mate Škugor otklanja crne prognoze s pristojne udaljenosti do sljedećeg festivala, ali priznaje da kada je riječ o prognoziranju cjelokupne tekuće koncertne godine, nije bio dovoljno pesimističan.
– Ova se godina pokazala puno lošijom nego što sam očekivao, iako sam krajem prošle godine predvidio pad prodaje ulaznica do trideset posto, ali ne viši od pedeset koliki je na kraju prosječno bio. Razlozi su višestruki, s jedne strane očita hiperprodukcija kao izravna posljedica preorijentiranja glazbene industrije na koncerte kao glavne izvore prihoda, što se na kraju najviše odrazilo na ponudu u zagrebačkoj Areni, a s druge je sve manja kupovna moć naših građana te strah od onoga što nam donosi sutra koji im godinama uporno usađuju naši neuki političari u kombinaciji s poslušnim medijima – kaže Škugor.
Financijska situacija dovela je i do pucanja vjerojatno najprirodnijih partnera: Škugorovih programa i Tvornice kulture. Oboje su iz tog partnerstva izvukli puno, ali očito ne dovoljno da bi suradnja potrajala pa je od ove jeseni završeno:
Iz Tvornice u Purgeraj
– Moj odlazak iz Tvornice kulture izravno je povezan s financijskom situacijom, a kako nisam uspio ispregovarati povoljnije uvjete kad je riječ o tehničkoj produkciji koncerata, jedino je rješenje bilo odlazak u neki drugi prostor gdje bih pod povoljnijim uvjetima mogao realizirati planirani program. Na kraju je izbor pao na klub Purgeraj za manje i dvoranu Centra mladih Ribnjak, smještenu iznad Purgeraja, za veće koncerte – kaže Škugor, a direktor marketinga Dražen Goreta najavljuje nove smjerove Tvornice kulture
– Kada govorimo o ekonomskoj krizi i koliko je ona pogodila glazbenu industriju, mogu govoriti samo iz perspektive scene rock’n’rolla i njegovih inačica. Ne mogu se složiti s tezom da je pad posjeta koncertima uzrokovan samo ekonomskom krizom u zemlji već i inflacijom istih u zadnjih godinu dana. Letvice su za neke izvođače bile podignute previsoko. Po meni, sve je u procjeni koliko publike “pripada” nekom glazbeniku, smiju se dogoditi samo male pogreške (do 20-ak posto) u podbačaju ili prebačaju odziva. Ako pravilno procijenimo vrijednosti nekog benda i svrstamo ga u pravu kategoriju, ne možemo govoriti o krizi posjeta koncertima. Naša iskustva pokazuju da i dalje, na dobar datum, dobro ime i pogođena cijena ulaznice, mogu rezultirati jako dobrom posjetom.
Zoran Marić slaže se s takvim stavom, ali i ističe problem PDV-a, bolnu točku zbog koje se slažu svi naši sugovornici: – Opća kriza ne dopušta pogreške pa o svakom pothvatu treba više puta promisliti. Sabor mora hitno intervenirati zbog zakonski neravnopravne i neustavne pozicije privatnih organizatora prema institucijama u kulturi koje su oslobođene PDV-a na ulaznice. Djelatnosti na tržištu moraju se izjednačiti kako bismo imali istu praksu kao i zemlje EU – kaže Marić.
Na kraju, što je s Glory Dayz, festivalom koji nije uspio napraviti ni svoj prvi korak?
Glory Dayz trebao je biti jedan od onih šarmantnih projekata koji bi nas sve umirio i pokazao da stvari ipak nisu toliko loše, no možda nije loše ni znati da stvari JESU tako loše i djelovati u skladu s vremenima – kaže Zorana Kličković, project menadžer tvrtke Menart. – A dok nam vremena ne pokažu drukčije, Glory Dayz ostat će u dubokoj hibernaciji i napraviti mjesta za neke druge naše glazbene i kulturne projekte o kojima ćemo uskoro informirati publiku.