Masonski red proširio djelovanje i na Hrvatsku: 'Za nas je to važan događaj'

Tijekom proteklog vikenda Hrvatsku je posjetio Jean-Philippe Hubsch (57), Veliki majstor Grand Orient de France, najvećeg masonskog reda u Francuskoj i prvog među liberalnim redovima u svijetu. O njegovu utjecaju dovoljno govori podatak da slovi i kao neformalni savjetnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Za razliku od hrvatskih masona, on istupa relativno često, a u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list odlučio je objaviti da je red Grand Orient de France proširio svoje djelovanje i na Hrvatsku. U svoje okrilje primio je novu ložu sa sjedištem u Rijeci.

Kako je izgledao vaš uspon u svijetu slobodnih zidara od učenika do Velikog majstora?

Masoneriji pripadam već 28 godina. Inicirao me prijatelj odvjetnik koji se otvorio i pričao mi o svome članstvu u bratstvu. Tada sam studirao političke znanosti i pravo, ali i dosta čitao o masonima pa, kada se pružila prilika, želio sam ono o čemu sam čitao provjeriti iznutra. Iako se masonska tradicija često sa starijih članova prenosi na mlađe, u mojoj obitelji nije bilo ni jednog masona, ja sam prvi. Među slobodne zidare ušao sam u ključnom trenutku, kada mi je bilo 30 godina, dok sam gradio konstrukciju svog profesionalnog i privatnog života. Petnaest godina poslije, već sam bio starješina svoje lože, a poslije toga obnašao i nacionalne funkcije. Potom sam imenovan poglavarom slobodnih zidara francuske regije Metz, 2008. postao sam predsjednikom masonskog parlamenta, a obnašao sam i zakonodavne, sudske i izvršne dužnosti. Danas naš red okuplja 54.000 članova, braće i sestara.

Koji su ciljevi rada vašeg reda?

Preispitujemo dogme, tražimo istinu i uvijek sumnjamo. Naša organizacija želi biti stražar, simbol svjetlosti za cijelu Republiku. Zalažemo se za slobodu, jednakost i bratstvo, ali i za laičku i solidarnu Republiku jer tih vrijednosti, prema mojoj ocjeni, nema dovoljno. Vidite na primjeru žutih prsluka da su neki ekstremisti, ultradesničari i ultraljevičari, željeli u tom neredu gaziti Republiku i njene simbole, a mi smo čuvari Republike. Marijana, nacionalni simbol francuske države, ujedno je simbol našeg reda.

S obzirom na tajnovitost koja stoljećima prati slobodne zidare, kako to da vi dajete velike intervjue francuskim medijima poput Le Figaroa ili Le Mondea, ali i regionalnom tisku?

Danas smo otvoreniji no ikada, ali ipak mislim da moramo govoriti kada imamo nešto reći. Nisam izabran da budem vlastita slika u javnosti i nije mi cilj često biti pod svjetlima pozornice. Pa nisam političar! Izabran sam u kolovozu 2018. u priličnoj tišini koja je trajala samo do listopada kada mi je predsjednik Macron dao dobar povod za istupanje.

Mislite na Macronov govor o potrebi “popravljanja oštećene veze između Crkve i države”, kada ste reagirali izjavom da vam je prvi izazov “obrana sekularizma Republike”?

Vrlo je važno reći da naš red Grand Orient de France nije protiv religije. Među masonima imate katolike, pravoslavce, židove, muslimane pa i ateiste i agnostike. Ipak, Francuska republika je laička. Još je Victor Hugo rekao da je državi mjesto u svojoj kući, a religiji u svojoj kući; svakome u svojoj kući. Religija mora biti intimna, a država se ne smije miješati u intimne stvari. Predsjednik Macron je želio promijeniti zakon iz 1905. koji strogo dijeli religiju od države zbog straha od islamskih organizacija na tlu Francuske. Tada sam održao sastanak s Macronom, s ministrom unutrašnjih poslova te s 87 deputata da se to spriječi, da se taj sekularni zakon ne dira. Kao što vidite, Macron je poslušao naše savjete i nije mijenjao zakon.

Zašto ste odlučili istupiti u hrvatskoj javnosti?

Želio sam objaviti da je naš red, Grand Orient de France, prvi put u svojoj povijesti protekle subote otvorio jednu ložu u Hrvatskoj, i to u Rijeci. Sada ih diljem svijeta, uključujući riječku, imamo 1361. Naravno da ne idem osobno na otvaranje svake lože, ali budući da je prva na hrvatskom tlu, za nas je to važan događaj.

Kako je izgledalo formiranje riječke lože?

To je simbolična ceremonija. Bila je riječ o integraciji, što znači da su masoni iz Rijeke već otprije djelovali pri neslužbenoj loži pa su nas pitali mogu li biti primljeni. I bili su, ali nakon detaljne provjere ozbiljnosti i vrijednosti za koje se zalažu, što je potrajalo godinu dana. Velika je to birokracija i puno putovanja, no onda je naš savjet zaključio da su ozbiljni i tako je upriličena ceremonija za integraciju u Grand Orient de France.

Koliko riječka loža broji članova i kojih su profesija?

Zasad ih je 14, i to je standardna brojka za novu ložu u inozemstvu, dok nova loža u Francuskoj uvijek broji 21 člana. Koliko sam čuo, a mnoge sam tek sad osobno upoznao, većina su poduzetnici i odvjetnici, ljudi na visokom položaju. Za temelj nove lože važno je da njeni članovi imaju uspješan profesionalni, poslovni put.

Jeste li upoznati s masonskom scenom u Hrvatskoj?

Poznato mi je da u Hrvatskoj postoje nama bratske organizacije koje pripadaju liberalnom redu, s kojima ćemo biti u dobrim partnerskim odnosima. Problem je što u istočnoj Europi postoji tendencija masonerije koje su zapravo biznis skupine, koje zahtijevaju visoke članarine, što je daleko od naših vrijednosti. Mi mislimo da to škodi našoj motivaciji i masoneriji uopće.

Zašto se masoni okupljaju u tajnim društvima? Zbog te zatvorenosti, naime, odajete dojam nezakonitosti, pa masonske organizacije mnogi percipiraju kao sekte.

Nismo potpuno tajni, ali smo diskretni. Svaki mason ima pravo doći i reći: ja sam mason, i to je intimna stvar, ali zabranjeno je za drugoga reći: on je mason. No, posljednjih godina naš se red otvara. Svake godine otvaramo vrata hramova za publiku te često sazivamo konferencije za tisak. Zašto smo tajnoviti? Zato što smo bili ugroženi, primjerice, tijekom Drugoga svjetskog rata i zato su masoni u SAD-u otvoreniji jer nisu doživjeli fašizam. I danas nam prijete fašističke grupe. Još jedan razlog za diskreciju jest obred inicijacije. O tome se ne može govoriti svakome jer to je vrlo privatna stvar.

Jesu li masoni i danas tako utjecajni kao nekoć ili su vas zasjenili moćni financijski lobiji?

Naša moć i utjecaj padaju. Vremena za masone, koji su nekada sjedili u parlamentu, nisu ista kao prije sto godina. No, ipak, posljednjih 30 godina situacija se poboljšava. Danas smo manje utjecajni i zato se koncentriramo na određene teme kao što su socijalna pitanja, laička republika, bioetička pitanja, ekologija i umjetna inteligencija. Sve druge teme smo napustili. Međutim, imamo državni kredibilitet koji nam daje predsjednik Emmanuel Macron poštujući naš rad i utjecaj. Da nismo ozbiljni i da nemamo tu našu metodologiju ne bi nas ni predsjednik, ni zastupnici u parlamentu, ni ministri slušali, a na spomenute teme nas i te kako slušaju. Apsolutno nemamo moći u financijama i ne tražimo to.

Mislite li da se masoni trebaju držati tradicije ili ipak trebaju djelovati u korak s 21. stoljećem?

To je dobro, ali teško pitanje. Mi smo stara organizacija s tradicijom koje se držimo. Masonska definicija vremena ne poklapa se s vremenom u kojem djeluju mediji. Naše vrijeme je intelektualno, a vrijeme medija protječe brzo. Za nas je teško biti na društvenim mrežama. Mi ne možemo brzo reagirati jer nas naša škola uči da treba misliti prije nego djelovati, misliti prije nego odgovoriti. Masonerija postoji 300 godina, a budući da se za masonstvo zanimaju mlade generacije, naša filozofska grupacija uvijek će tako raditi i držati se tradicije i svih principa, zbog čega mladi ljudi i imaju simpatije za nas.

Kako se Europa treba postaviti prema pojavi masovnih imigracija i rastućeg antiimigrantskog diskursa?

Trebali smo se otvoriti i primiti imigrante pristigle iz političkih ili ekonomskih razloga. No, Europa nije bila solidarna i ostavila je gorak posao Italiji koja se trebala brinuti za sve njih i zato nije čudo da talijanska Vlada danas ovako reagira. Uvijek je u europskoj povijesti bilo imigrantskih valova, ali svako se društvo nesmetano razvijalo i s pomiješanim genima. Migracije se ne mogu spriječiti i toga se ne treba bojati, ali važno je da Vlade dobro odigraju te da imigranti budu pametno integrirani u svako društvo.

Zabrinjava li vas budućnost Europske unije?

Brexit je, zapravo, šansa jer ta uzbuna oko mogućeg izlaska Velike Britanije iz EU izazvala je reakciju svake države, i to je pozitivno. Postoji bojazan da će na idućim izborima ultradesnica postići veliki rezultat, a bila bi katastrofa za cijelu Uniju da se Brexit pojavi u nekoj drugoj zemlji. Ipak, u pogledu budućnosti EU ja sam optimist. Poslije kaosa i krize uvijek stiže jedna pozitivna revolucija.