Referendum o izmjeni izbornog zakona? Evo što mislim

Što različiti stručnjaci misle o inicijativi 'Narod odlučuje' koja je u tijeku? Kakav je njihov stav o dva referendumska pitanja, prvom koje se odnosi na promjene izbornog sustava i drugom prema kojem zastupnici manjina ne bi odlučivali o povjerenju Vladi i proračunu. Zamolili smo ih da odgovore jesu li potpisali jedno ili oba referendumska pitanja ili nisu i da obrazlože svoje odluke?

Politizacija mandata

Ustavnopravni stručnjak Mato Palić bez zadrške kaže:

– Potpisao sam oba referendumska pitanja, prvo o promjeni izbornog sustava iako smatram da takva promjena ne bi bila savršena, ali ova inicijativa predstavlja bitan kvalitativni iskorak u postojeći izborni sustav. Što se tiče drugog pitanja, ne vidim nešto sporno s pozicije Ustava i našeg ustavnog poretka u odnosu na ovaj dio minimalnog ograničenja prava koje bi imali zastupnici manjina ako to prođe. Zadaća i smisao predstavnika manjina je nešto sasvim drugo, pa imamo situaciju da manjine imaju niz problema s rješavanjem svojih pitanja. Što je napravljeno od 2000. u integraciji Roma u obrazovni sustav i koliko posto ih je integrirano? Predstavnici manjina ponašaju se kao i svi ostali jer je došlo do politizacije mandata manjina, koji je više politički nego zaštita manjina – kaže.

Politolog Goran Čular nije potpisao ni jedno pitanje. I neće.

– Smatram da to nisu pitanja o kojima bi se trebalo odlučivati referendumom, pritom ne govorim je li to ustavno ili nije. To ne znači da ne smatram da neke od tih prijedloga vezanih uz promjenu izbornog sustava ne treba prihvatiti, za neke bi u raspravi trebalo pažljivo odmjeriti rizike i dobiti, no među njima ima i prijedloga koji su apsolutno neprihvatljivi – drži Čular.

Politolog Anđelko Milardović potpisao je prvo pitanje. Obrazlaže i zašto.

– Postojeći akteri uopće nemaju volje promijeniti izborno zakonodavstvo jer bi tada ugrozili svoju poziciju, a ovako ugrožavaju poziciju društva. Prema drugom pitanju sam dosta rezerviran jer postoji mogućnost narušavanja manjinskih prava, ali sam kritičan spram manjinskih oligarha tipa Pupovca i Radina. Kakva je to demokracija u kojoj dva čovjeka drmaju na političkoj sceni 25-30 godina – pita se Milardović.

Sociolog Marko Mustapić nije potpisao ni jedno referendumsko pitanje jer drži da zastupnici manjina nisu zaseban problem već dio problema, odnosno postojeće sklonosti zastupnika različitim poslijeizbornim nepirncipijelnim trgovinama i dogovorima. Usvajanje prijedloga o prvom izbornom pitanju potaknulo bi daljnje etabliranje različitih oblika populizma i destabilizaciju ionako krhkog političkog sustava, smatra Mustapić i zaključuje:

– Ukratko, više štete nego koristi.

Konfuzan prijedlog

Demograf Stjepan Šterc kaže da će potpisati oba pitanja.

– Za promjenu sam izbornog sustava jer je sadašnji pokazao da Hrvatska u Sabor i izvršnu vlast ne može povući ono najbolje što ima – kaže. Nije mu logično da se predstavnike manjina bira gotovo političkim dekretom mimo stvarnog potencijala i da praktički imaju dvostruko pravo glasa, odnosno biraju za koju će listu glasati. Ne misli da bi to bilo ukidanje prava manjina nego reguliranje normalnog izbornog sustava, koji se temelji na potencijalu.

Politolog Zdravko Petak neće potpisati ni jedno pitanje jer mu je prijedlog o promjeni izbornog sustava konfuzan, no to ne znači, kaže, da ne treba raspravljati o reformi izbornog sustava. Što se tiče manjina, smatra da svi građani trebaju imati jednako pravo odlučivati o svim politikama, uključujući proračun i Vladu.

Povjesničar Ante Nazor sljedećih će dana, kad pročita pitanja, odlučiti hoće li ih potpisati ili ne.