Reforma za europsku budućnost

Dvije nove zastave vihore se ispred Europskog vijeća u Bruxellesu. Zastave Bugarske i Rumunjske, dviju zemalja koje su se pridružile Europskoj uniji 1. siječnja ove godine. Članstvo u EU ostvarenje je dugoročnog političkog cilja za obje zemlje  cilj koji većina njihovih građana promatra kao jamstvo budućeg mira i prosperiteta. Ta velika prekretnica u dvije države u regiji trebala bi također djelovati kao poticaj političarima i građanima Bosne i Hercegovine da provedu reforme koje su nužne da bi i ova zemlja vrlo brzo krenula istim putem.

Tijekom proteklod desetljeća Europska unija usavršavala je mehanizme primjenjivane u fazi pretpristupnih pregovora, koji pomažu zemljama da se pripreme za članstvo. Sa stajališta svakodnevnih događanja, u tome procesu nema ništa spektakularno jer se najvećim dijelom radi na ispunjavanju utvrđenih standarda i izradi zakona ili prilagođavanju postojećih zakona kako bi zemlja bila potpuno usklađena s europskim normama. Međutim, u razdoblju od nekoliko godina taj proces može transformirati cijelo društvo.

Integracija je imala vrlo snažan utjecaj na sve zemlje koje danas čine Europsku uniju i pomogla je da budu stvoreni: mir, prosperitet i nove mogućnosti, bez premca. Svi mi koji smo osobno iskusili najmračnije dane Europe i od tada poživjeli dovoljno dugo da doživimo da se Europska unija toliko razvije da obuhvati i zemlje koje su nekad bile dio Istočnog bloka, razumijemo kako se daleko i kako brzo društva mogu kretati kad idu pravim putem.

Reforme koje se traže od Bosne i Hercegovine donijet će stvarne prednosti. Ako se uspješno uvedu temeljite promjene u oblastima ekonomije, pravosuđa, policije, oružanih snaga, sustava javnog emitiranja, kao i u drugim područjima kako bi se ispoštovali standardi EU, građani ove zemlje mogu očekivati da će uživati sve povlastice koje građani Europske unije već imaju. Značajan i održiv ekonomski razvoj jedna je od najistaknutijih beneficija te vrste.

Ne radi se, naravno, o nečemu što je u dalekoj perspektivi. Iskustvo starih, ali i novih zemalja članica EU, pokazuje da prosperitet može pratiti reforme iznimno brzo.

U Njemačkoj je bruto domaći proizvod (GDP) porastao za dvije trećine u razdoblju između 1950. i 1960. godine. Otvoreno je šest milijuna novih radnih mjesta u istom desetljeću. Druge zemlje osnivači EU doživjele su sličan, nevjerojatan razvoj tijekom 50-ih i 60-ih godina. Sve su te države provodile politike koje su za cilj imale privlačenje privrednih ulaganja, dok je javna potrošnja bila usmjerena na poboljšanje infrastrukture, kako bi stimulirala trgovinu i industrijski razvoj.
To je bilo prije pola stoljeća. Postoje jednako uvjerljive, ali novije priče o uspjehu. Početkom 70-ih godina Irska je bila jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi. Do kraja 90-ih postala je jedna od najbogatijih.

A to nije uspjela pukom slučajnošću. Irske vlade koje su se smjenjivale jedna za drugom vodile su politiku usmjerenu samo jednom cilju, a to je da unaprijede poslovno okruženje i infrastrukturu, otvore ekonomiju za međunarodna ulaganja te za ulaganja u stručno i visoko obrazovanje kako bi osigurali dobro obrazovanu radnu snagu u koju međunarodni investitori mogu imati povjerenja.

Christian Schwarz-Schilling visoki je predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Iskustvo Irske i drugih zemalja koje su se pridružile Evropskoj uniji tokom proteklih godina, uključujući Grčku, Portugal i Španiju, zemlje Centralne i Istočne Evrope koje su se pridružile 2004. godine, te sada Bugarsku i Rumuniju, veoma uvjerljivo dokazuje da društvo može ostvariti izuzetan napredak u veoma kratkom vremenu. Ova zemlja, također, može ostvariti brz napredak i dobiti vlastito ekonomsko čudo. Ali to će se desiti samo ako izabrani zvaničnici Bosne i Hercegovine iskoriste naredne mjesece da se usredsrede na program reformi i osiguraju potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, što je prvi korak na putu ka eventualnom članstvu.