– Mislim da smo mi već dulje u digitalnom trećem svjetskom ratu – rekao je u veljači 2022. godine stručnjak za informacijske znanosti i sigurnost dr. sc. Gordan Akrap za VečernjiTV. Rusija je baš bila napala Ukrajinu, pa se u javnom prostoru pojavilo pitanje je li to zapravo početak trećeg svjetskog rata. Ne vode se svi ratovi samo kinetički, s puškama, tenkovima i projektilima, postoje i digitalne bitke koje se odvijaju daleko od očiju javnosti, i to već desetljećima, baš kao i komunikacijski ratovi širenjem dezinformacija i poticanjem na nasilje. U posljednje vrijeme svako malo u medijima se pojave naslovi koje spominju mogućnost trećeg svjetskog rata na globalnoj razini, a jedan od recentnijih primjera je izjava bivšeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka koji je rekao: "Treći svjetski rat se već događa". Osvrnuo se na činjenicu da se sjevernokorejske trupe bore zajedno s ruskim snagama, a Rusi koriste oružje iranske proizvodnje.
Danas, gotovo tri godine nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, G. Akrap analizira za Večernji list rat u Ukrajini i mogući vojni sukob na – Indopacifiku. Južno kinesko more je sve do druge polovice 20. stoljeća bilo mirno more idealno za lokalne ribare iz Kine i drugih obalnih država. No, danas je to trusno područje. Gotovo sve zemlje u regiji polažu pravo na njega, a tzv. koncept "nine dash-line" ocrtava kineske teritorijalne težnje.
– Kina želi biti svjetska sila broj jedan do 2050. godine. Grabi snažnim koracima i jača svoj vojni potencijal. No, pitanje je kolika je stvarna sposobnost kineskih oružanih snaga. Kina je sve ratove koje je vodila od Drugog svjetskog rata izgubila, isto kao i Rusija. Rusofili kao da žele zaboraviti činjenicu da su Rusi već izgubili rat u Čečeniji i Afganistanu. Rusija ima masu i ne brine o ljudima, za tamošnju su vlast ljudi brojevi, što je bitna razlika u odnosu na zapadne zemlje. Kina se vodi politikom ispunjenja ciljeva poznatih kao "nine dash-line" i svojata cijelo Južnokinesko more, a druga faza bi bila izlazak do Guama, na Pacifik. I Kinezima i Amerikancima je primarni interes jačanje utjecaja na Indopacifiku. Zato i dolazi do problema. U roku od pet do sedam godina Kinezi će, po svim statističkim pokazateljima, nadjačati američku flotu. Sad brojnošću nadoknađuju tonažu, no uskoro će ih i tu prestići. Mislim da će Kinezi biti ti koji će biti ključni u sprječavanju Rusa da potegnu za nuklearnim oružjem jer bi posezanje za nuklearnim obaračem dovelo Kinu u sitauciju da neće ispuniti svoje ciljeve. S druge strane, Rusija bi bila potpuno destabilizirana i neće Kini biti partner koji će joj čuvati leđa – kaže dr. sc. Akrap.
Poznato je da Kina želi pripojiti Tajvan. Tajvan nije samo jedan otok udaljen 140 kilometara od kineskog kopna, pod tajvanskom jurisdikcijom je i desetak otočića koji se nalaze neposredno uz kinesku obalu, i čiji stanovnici žive na otocima pod tajvanskom vlašću, a rade u Kini. Pitanje je kako će reagirati SAD ako Kina zauzme prvo nenaseljene, a onda i naseljene otoke, ako treba i vojnom silom? – Ja mislim da neće reagirati. Tajvan neće imati snage za uzvratiti i obraniti otoke. To se može dogoditi do prve polovice 2027. Kineski predsjednik Xi Jinping ima dovoljno godina da želi ispuniti ono što u posljednje vrijeme sve češće govori, a to je da će Kina biti jedinstvena i cijela – smatra.
U idućih godinu, dvije, trebala bi se, smatra, stabilizirati situacija na Bliskom istoku. Saudijska Arabija radit će na tome da se ponovno potpiše Abrahamski sporazum s Izraelom, da se smanji oružani kapacitet Irana i da mu se iz ruku izbiju i Hamas i Hezbollah. Govoreći o odnosu novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa prema Kini, uvjeren je da će Trump podići Kini carine, i to snažno, ali će ih dići i Europi. Istovremeno, tražit će da Europa podigne carine Kini i pridruži se SAD-u u sankcijama. Ako u Njemačkoj na vlast dođe Friedrich Merz, koji ima šanse postaviti se kao državnik i vodeći političar u Europi, taj plan Trumpu neće proći. Europa, pogotovo Njemačka, ne može si dozvoliti da izgubi i kinesko tržište nakon američkog i ruskog.
Dr. sc. Akrap ne vjeruje da će Trump ostaviti Ukrajinu na cjedilu. – Poljska, baltičke i skandinavske zemlje neće dozvoliti da Rusija i Putin na bilo koji način mogu zadržati okupirana područja i integrirati ih u Rusiju – veli, jer su svjesni stvarne ruske prijetnje. – Oni će biti najveća oporba mogućim planovima o završetku ruske agresije na Ukrajinu zamrzavanjem sukoba – ističe. Pitanje je kako će se postaviti suradnici koje je Trump odabrao, tim više što u prvi plan stavlja lojalnost, a ne stručnost. – Znalo se pokazati da stručnost nije uvijek povezana sa lojalnošću, i obrnuto, te o tome treba voditi računa – kaže dr. sc. Akrap.
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Prije svega Europa treba unutarnje jačanje i daljnju integraciju uz stvaranje autonomne i jake vojske Europske unije koja se neće oslanjali na SAD. Druga je važna stvar ponovno stvaranje vojnog industrijskog potencijala s masovnom proizvodnjom streljiva svih vrsta kao i razvoj novih naprednih oružja (glavni tenk, novi višenamjenski avioni). A više od svega potreban je razvoj visokotehnološkog sektora i energetska autonomiju, dok na vanjskopoličkom planu vođenje računa samo i isključivo o interesima Europake unije i u trgovini i geopolitički. S jedne strane treba raditi na još snažnijoj potpori Ukrajini, dok s druge treba biti pragmatičan i nastaviti trgovinu s Kinom uz bolje uređivanje odnosa po principu reciprocitet, ali nikako pristajati uz Trumpove sankcije i visoke carina koje Europi nisu nikakav interes nego ogromna šteta! A tu je i pitanje jačanja suradnje sa zemljama kao što je Indija, Australijom, Argentinom i Brazilom, Japanom i Južnom Korejom, dijelovima Afrike.