Riječ reforma u Hrvatskoj se već izlizala prije nego što je ijedna ozbiljna reforma i počela. Skloni smo kao društvo, a stoga i politika, gristi prevelikim zalogajima, najavljivati drastične promjene, a takav pristup obično završi tako da napravimo malo ili ništa. Vlada Zorana Milanovića imala je reformski paket koji je uključivao i otpuštanje velikog dijela pomoćnih i administrativnih radnika u zdravstvu, prodaju većeg dijela državnih tvrtki, reformu pravosuđa, mirovinskog sustava....
Od većine tih najava ostalo je tek veće porezno opterećenje nametnuto poduzetnicima. Porezna reforma koju je proveo ministar Zdravko Marić primjer je kako se priprema i predstavlja izmjena sustava. U danim okolnostima između potreba za rasterećenjima građana i nužnosti stabilizacije javnih financija doneseno je kompromisno rješenje koje drži vodu, što dokazuju i veći porezni prihodi u 2017.
Ako je cilj hrvatskog društva i politike povlačenje države s tržišta i rasterećenje gospodarstva, onda se do njega može stići i postupno. Manjim promjenama postići pozitivan efekt, donijeti niz novih mjera i tako iz godine u godinu dok se ne stigne na cilj, odnosno do države s malo državnih tvrtki, manjih poreza i preodgojenih državnih službenika koji služe, a ne koče gospodarstvo.
Za zdravstvo, koje je krucijalni problem, to bi značilo bolje pročešljati javnu nabavu kako se više ne bi događalo da se neke robe skuplje naplaćuju HZZO-u nego građanima u maloprodaji, sankcioniranje pacijenata koji zlorabe sustav nedolaskom na preglede i slične mjere koje bi u prvoj godini primjene donijele jači financijski efekt. Spajanje bolnica i ukidanje dijela usluga pretežak je udar koji birači ne mogu podnijeti preko noći. Reformska politika lomljenja preko koljena u našem društvu ne prolazi pa je stoga bolje prilagoditi se i mijenjati društvo evolucijski, a ne revolucijski.
Vlada Andreja Plenkovića još mora pokazati koji će pristup izabrati kada objelodani i objasni koje strukturne reformske zahvate namjerava provesti.
Ovo je prva Vlada koja je smanjila parafiskalne i druge porezne namete gospodarstvenicima u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi kuna. Iduće godine to rasterećenje ide još dalje jer će nameti biti smanjeni za dodatnih milijardu kuna. Sve vlade do sada radile su suprotno. Nameti gospodarstvu permanentno su, iz godine u godinu uvećavani. Rodiljne naknade za neuposlene majke povećane su sa 1500 na 2600kn. Zaposlenim majkama uvećan je iznos tijekom rodiljnog dopusta sa 2600 na 4000kn. Nepovratna sredstva za samozapošljavanje uvećana sa 25000 na 35000kn i omogućeno umrežavanje u klastere. Tako da npr.3 manje tvrtke uvezane mogu za početak dobiti preko 100000kn bespovratno. Slavonskim i drugim županijama te gradovima i općinama koje kaskaju u razvoju dodjeljeno je više novca za njihove razvojne projekte nego ikada do sad, bez obzira na strukturu vlasti u tim sredinama. BDP veći od 3% unatoč svim nagomilanim problemima. Vraćanje javnog duga duplo brže nego što to od nas zahtjeva EK-a. Povećan kreditni rejting, itd... Stvari se ne mjenjaju preko noći, ali ova Vlada u samo jednoj godini mandata pokazala je htijenje i volju za napredak ove zemlje, više nego ijedna Vlada do sada. Stoga im treba poželjeti sretnu i nadasve uspješnu novu 2018.godinu!