Reis Cerić traži da šerijat bude sastavni dio Ustava

Istup poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe Cerića o tome da šerijat treba institucionalizirati kao sastavni dio prava muslimana izazvat će veliki broj reagiranja, prije svega u otvaranju rasprave o ustavnim promjenama u zemlji koje bi se trebale odvijati u okviru prudske trojke.

‘Sukladno ustavu’
- Šerijat je za muslimana moralni kod koji ga potiče da čini dobro i da se kloni zla. To ne samo da nije u suprotnosti s državnim Ustavom, koji ima cilj osigurati prava svih ljudi bez obzira na vjeru i naciju te da im osigura mir i sigurnost u kući, na poslu i na ulici.

Nije toliko važno kako ćemo zvati ustav, važno je da taj ustav jamči, štiti i razvija vrijednosti bez kojih nema zajedničkog života među ljudima i narodima, rekao je reis Cerić u predavanju na Katoličkoj akademiji u Berlinu govoreći o temi “Šerijat i muslimanski društveni dogovor u Europi”.

Reis Cerić je pri tome “načelno” poručio da šerijat nije državni ustav, no istodobno svoje zagovaranje institucionaliziranja vjerskog koda ponašanja muslimana u najviši akt države povezao je sa stradanjem Bošnjaka u Srebrenici! 
- Za žrtve genocida u Bosni i Hercegovini bilo je najvažnije da su ostali živi. Zato strahovi koji se šire po Europi nemaju uporište jer u Srebrenici nije bilo šerijata, naglasio je poglavar Islamske zajednice.

Nastavak politike
Ovo je kontinuitet promišljanja poglavara Islamske zajednice u BiH koji je ranije zagovarao da svi muslimani u Europi imaju jedinstvenog vjerskog i političkog vođu. Ovakve inicijative i ranije su bile prisutne u dijelu bošnjačke politike BiH. Jedna od najozbiljnijih je izražena i u pisanju pokojnog bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića koji je otvoreno progovorio o muslimanskome pitanju kroz Islamsku deklaraciju.

Šerijat se odnosi na skup pravila, odredbi, učenja i vrijednosti koja upravljaju život muslimana u osobnom i društvenom životu čije je izvorište u svetoj knjizi muslimana Kuranu. Šerijat propisuje i pravila ponašanja muslimana u politici, društvu, gospodarstvu, pravu...

Šerijatski zakon u mnogim stavkama drastično se razlikuje od zakona koji se primjenjuju u zapadnim zemljama, pa čak i u nekim zemljama gdje je većinsko muslimansko stanovništvo. 1. Prema šerijatskom zakonu, žene ne smiju voziti auto. Nedavno su žene u Saudijskoj Arabiji potpisivale peticiju za ukidanje ove zakonske odredbe, ali nikakve reakcije nije bilo. 2. Šerijatski zakon strogo zabranjuje ženama bilo kakvo šminkanje. 3. Muškarcima je strogo zabranjeno dirati ženu ako im ona nije u rodu. Kazne za kršenje ovoga zakona su drastične. 4. Prema šerijatskom zakonu, muslimankama je strogo zabranjeno udati se za nekoga tko nije njihove vjere. Njihov muž mora biti muslimanske vjere. 5. U šerijatskom zakonu još uvijek vrijedi kazna kamenovanja do smrti. Primjena ove kazne je česta u Iranu. Osim Irana, još nekoliko zemalja, uglavnom na Bliskom istoku, primjenjuje ovakve zakonske odredbe. Posljednjih godina uglavnom afričke zemlje uvode provođenje šerijatskog zakona, kao što je Somalija.