Prema podacima iz sustava eVisitor u 2022. godini na području Varaždinske županije ostvareno je ukupno 89.275 dolazaka (54,3 posto stranih i 45,7 posto domaćih) i 206.575 noćenja (52 posto stranih i 47,6 posto domaćih), što je 21 posto više dolazaka i 35 posto više noćenja u odnosu na 2021. godinu. Te je brojke iznio direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Goran Mališ. - Posebni značaj ima podatak da je ostvareni broj noćenja u 2022. godini za čak deset posto veći u odnosu na predpandemijsku i rekordnu 2019. godinu, što je svakako povijesni rezultat. Također je važno napomenuti da se nastavlja trend iz 2021. godine, pa broj noćenja stranih turista i u 2022. godini premašuje broj noćenja koja ostvaruju domaći gosti, što je svakako zanimljiv podatak obzirom da su domaći turisti do sada uglavnom imali primat u tom segmentu. To je definitivan dokaz kako područje Varaždinske županije postaje sve zanimljivija turistička destinacija na europskoj i svjetskoj razini – istaknuo je Mališ.
Od inozemnih turista najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (24.538) Poljske (10.525), Slovenije (8757), Slovačke (6594) i Austrije (6174). U prvih šest inozemnih zemalja po prvi puta ušli su turisti iz Nizozemske s 5236 noćenja. Slijede turisti iz Češke, Italije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Indije i Mađarske. Uz dosadašnjih šest turističkih zajednica, prošle godine osnovane su tri nove - Sjever zagorja, Centar svijeta i Varaždinski bregi. Zamjenica župana Silvija Zagorec naglasila je da ponudu nadopunjuje I čak 150 manifestacija kroz godinu. Najavila je projekt “Arboretum Opeka – održiva zelena destinacija“ koji se odnosi na tematske staze i šetnice u Arboretumu, uskoro ide prijava za Nacionalni plan oporavka i otpornosti za projekt unutarnjeg opremanja i rekonstrukcije bazena Minerve u Varaždinskim Toplicama, projektira se Centar za posjetitelje Gaveznica - Kameni vrh.
Riječ je vrhu brda izgrađenog od stijena andezita, vulkanske breče i tufa. Kako ističu u javnoj ustanovi Priroda Varaždinske županije, to je trag vulkanske aktivnosti u geološkoj prošlosti Hrvatskog Zagorja. Nekadašnji brežuljak Kameni vrh na 373 metra danas je ogromna rupa napuštenog kamenoloma Gaveznica, koja izgledom podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana koji se ovdje nalazio. Zaštićeno područje Gaveznica – Kameni vrh jedino je poznato nalazište poludragog kamenja u Hrvatskoj (”Lepoglavski ahat”) i jedini sačuvani fosilni vulkan. Kako pojašnjavaju, tijekom geološke prošlosti na području sjeverozapadne Hrvatske bilo je nekoliko vulkanskih faza, a stijene nastale njihovim aktivnostima najvećim su dijelom erodirane, tektonski transportirane ili prekrivene mlađim sedimentima. Izuzetak je fosilni vulkan Gaveznica – Kameni vrh u Lepoglavi u kojem su lepoglavski zatvorenici gotovo pola stoljeća, od 1923. do 1967. vadili vulkansku stijenu - hiperstenski andezit, vrlo čvrstu i pogodnu za cestovne podloge.
- Eksploatacijom vulkanske stijene otkopan je sam ”dimnjak” vulkana, što je uzrokovalo nastanak dubokog klizišta s padom prema krateru vulkana. Bivši kamenolom je posebnu pozornost dobio otkrićem poludragog kamenja (ahat, opal, kalcedoni). U završnim fazama vulkanske aktivnosti došlo je do hidrotermalnih učinaka na stijenu vulkana, što je rezultiralo pojavom poludragog kamenja. Gaveznica – Kameni vrh je i arheološko nalazište koje je 1936. godine obišao i opisao Stjepan Vuković. Na samom vrhu nekadašnjeg brda pronađeni su ostaci pretpovijesnog naselja kasnobrončanog doba – napominju u javnoj ustanovi.
>> VIDEO: Rastu primanja za pola milijuna umirovljenika: Kome sve stižu dodatne povišice