"Hrvatski put u EU" naziv je današnjeg okruglog stola u organizaciji zagrebačkog veleučilišta VERN na kojem su govorili: savjetnik Uprave VERN-a i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović, pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović, pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju Kolinda Grabar-Kitarović (videolinkom), te zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula i Andrej Plenković.
Granić i Klisović uvodno su dali kraće povijesne preglede od osamostaljenja pa sve do skorašnjeg ulaska Hrvatske u EU, ustvrdivši kako je cijelo to vrijeme, unatoč promjenama vlasti, postojao kontinuitet prioriteta naše vanjske politike, od kojih je ulazak u EU bio među najvažnijima. A, istaknuo je Klisović, prioriteti i dalje ostaju: regija, revitalizacija gospodarstva, gospodarska diplomacija, ljudska prava, energetika...
- Nakon samostalnosti, priznanja i primanja Hrvatske u Ujedinjenje narode te uspostave kontrole nad svojim teritorijem, ulazak u EU je četvrti najveći trenutak u modernoj hrvatskoj povijesti. EU nije ista kao i prije 15-20 godina. Ona se organizacijski promijenila, a njome se sada šire i neke tamne boje: ksenofobija, nizak prirodni prirast, velika nezaposlenost... Ipak, EU se ne smije podcijeniti jer je to najveće svjetsko gospodarstvo i zbog ulaska Hrvatske u Uniju u nas su se pokrenule mnoge reforme. Hrvatska je sada priča o uspjehu i ona treba motivacijski djelovati na ostale zemlje, što se već i vidi iz najnovijih događanja u Srbiji i na Kosovu. Mi u EU ulazimo kao prva država koja je nedavno proživjela rat i poratne posljedice. I zbog tih specifičnih iskustava i znanja koja smo u tom razdoblju stekli, možemo u EU imati i dobiti ključne pozicije - kazao je Ivan Šimonović dodavši kako nam sada najveći izazovi ostaju gospodarstvo i kvaliteta života građana, dok je najproblematičnije europsko pitanje - demografska slika Europe.
Taj će se problem, smatra, morati riješiti tako da se Europa više otvori područjima koja imaju visoki prirodni prirast, poput Turske. Po pitanju ratnih sukoba i, ono što je njegov djelokrug rada u UN-u, kršenju ljudskih prava, najkriznijim svjetskim područjem označio je Siriju, a takva je sudbina prijetila te umalo zadesila i Mali, što je ipak spriječeno. U Afganistanu, pak, rekao je Šimonović, treba naći kompromis s talibanima, no kako će to biti moguće postići, treba tek vidjeti. Što se tiče ljudskih prava u Hrvatskoj reče: "Hvala Bogu da su sada naše glavne dileme i politička sporenja oko toga trebaju li nam homoseksualni brakovi ili ne, bitno je da više nema ratnih strahota."
Govoreći upravo o napretku koji se događa u afganistanskom društvu, opširnije se (putem videolinka) u raspravu uključila Kolinda Grabar-Kitarović dodavši da će i naša misija u toj zemlji ubuduće biti brojčano bitno manja, a slijedit će nova mentorska misija. I Kitarović se kratko osvrnula unatrag, na ključne trenutke koji su doveli do primanja Hrvatske u NATO te u EU. A Andrej Plenković podsjetio je kako je zbog želje za ulaskom u EU, Hrvatska od referenduma o osamostaljenju, zbog stalnih uvjeta koje je trebalo ispuniti, bila izložena svojevrsnom političkom slalomu, a sada su hrvatski europarlamentarci raspoređeni u pet ključnih, kapitalnih odbora Europskog parlamenta u koje svi žele ući.
- Stvari se brzo mijenjaju i evoluiraju. Za nekoliko godina našim mladima će EU biti općepoznata stvar, kao što je za njih već sada općepoznata stvar samostalna i nezavisna Hrvatska, što je onima starijima nekada bio samo san. I zemlje iz naše regije nemaju kuda ići nego u EU i mi im možemo i trebamo biti asistenti i pomagači na tom putu - dodao je hrvatski europarlamentarac Plenković koji drži da na odluke nekih zemalja koje nam uvode restrikcije za zapošljavanje naših radnika u njihovim zemljama nikako ne treba uzvratiti istim mjerama. Naime, ne vjeruje da će stotine tisuća radnika iz Europe pohrliti posao tražiti u Hrvatskoj. Isto smatra i Tonino Picula. U tome, pak, što naših 12 europarlamentaraca dolazi iz različitih stranaka, s različitim svjetonazorima, Picula ne vidi nikakve prepreke i moguće probleme. Drži da će se u korist hrvatskih interesa sve to uspjeti nadići. Ipak, istaknuo je kako se ne smije zaboraviti da njihov mandat traje samo deset mjeseci, jer onda slijede novi izbori za EU parlament.
- No, ono što se rješava u mandatu od pet godina mi ćemo morati pokušati riješiti u pet puta kraćem vremenu. U okviru vanjskopolitičkog odbora u EU parlamentu pokušat ću promovirati jadransku, mediteransku Hrvatsku jer mislim da u tome leže veliki potencijali. U Europskoj uniji ima podunavskih zemalja i mediteranskih zemalja, a samo jedna zemlja povezuje i Dunav i Mediteran, samo jedna - Hrvatska. I to je naša velika prednost koju treba isticati i iskoristiti - precizirao je Picula dometnuvši na kraju kako 1. srpnja prvi put granica Europske unije dolazi i do Bosne i Hercegovine.
>>Je li životni standard pao ili porastao u novim članicama EU?