Dobro nam došao Doru! Uživaj u našim šumama", napisali su članovi tima koji je sudjelovao u puštanju u prirodu prvog risa u sklopu međunarodnog projekta spašavanja dinarske i jugoistočne alpske populacije te najveće europske mačke.
Doru je prošlog vikenda, odmah po dolasku iz Rumunjske, pušten u divljinu na tajnoj lokaciji u Nacionalnom parku Risnjak, kao prvi od četiri risa koje će se u sklopu Life Lynx projekta dovesti u Hrvatsku. Ulovljen je prije nekoliko mjeseci i već bi prije bio dovezen u Hrvatsku da nije obolio od parvovorize, mačje kuge. Uz njega, testiran je ris i Goru koji je završio u Sloveniji.
- Doru je prebolio parvovirozu bez vidljivih simptoma i sad je njegov organizam stvorio doživotnu otpornost na ovu bolest. Goru nije bio pozitivan ni prvi put, ali smo ga zadržali u karanteni i ponovno testirali kako bismo se uvjerili da u vrijeme prvog testiranja nije bio u fazi inkubacije - kažu članovi međunarodnog projektnog tima.
I ris Goru je u Sloveniju stigao prije nekoliko dana i smješten je u karantensku nastambu u lovištu kojim gospodari lovačko društvo Loški Potok, gdje će provesti još neko vrijeme radi prilagodbe na novu okolinu prije ispuštanja.
Life Lynx projekt provodit će se do 2024. godine, do kad će se 14 životinja iz Karpata naseliti u Sloveniju, Hrvatsku i Italiju. Ris je jedna od najugroženijih životinjskih vrsta u Hrvatskoj, a jedina mogućnost za opstanak je naseljavanje životinja iz druge, stabilne populacije, kako bi se “osvježila” krv. Ris je u većem dijelu Europe nestao početkom 20. stoljeća zbog prekomjernog lova.
Prije 46 godina lovci iz Slovenije organizirali su puštanje šest životinja ulovljenih u Slovačkoj u uzgojno lovište Medved pokraj Kočevja. Sve tri naseljene ženke su imale mlade već prve godine i populacija je brzo rasla, pa su se u nekoliko godina risovi iz proširili u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Austriju i Italiju. Na žalost, od 90-ih godina njihov broj opada ponajviše zbog parenja u srodstvu. Procjenjuje se da je danas u Hrvatskoj između 30 i 40 risova.
Projekt u Hrvatskoj provode Veterinarski fakultet u Zagrebu, Veleučilište u Karlovcu i udruga BIOM. Uspješnost naseljavanja pratit će znanstvena istraživanja, koja će uključivati i praćenje naseljenih životinja i potomaka uz pomoć GPS ogrlica.
Dok ne naleti na žilet žicu.