Čovjek bi mogao biti odgovoran za nestanak milijun vrsta, tvrdi se u nacrtu izvještaja koji trebaju objaviti Ujedinjeni narodi, a došao je u posjed agencije AFP. Kako se navodi, u izvještaju se minuciozno dokumentira kako čovječanstvo uništava prirodne resurse o kojima ovisi.
Ubrzano smanjenje količine čistog zraka, pitke vode, šuma koje apsorbiraju ugljikov dioksid, insekata oprašivača, riba bogatih bjelančevinama i šuma mangrova otpornih na sol morske vode neke su od "usluga" koje nam priroda pruža i za čiji smo nestanak odgovorni. A njihov nestanak ima ništa manje štetan učinak od klimatskih promjena.
Ipak, ni ovdje nije moglo bez kontroverzi, pa je tako Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services, IPBES, organizacija pod kapom UN-a koja sastavlja izvještaj, objavila da izvještaj nije konačan te traži još "peglanja". Pa oni tako neće komentirati nikakve medijske objave dok ne završi njihova plenarna sjednica koja će se odvijati od 29. travnja do 4. svibnja ove godine. U njoj će sudjelovati 132 zemlje članice te znanstvenici koji potpisuju izvještaj, njih 150 iz 50 zemalja, pa se očekuje da će sigurno biti izmjena.
Sastavljanje izvještaja na 44 stranice trajalo je tri godine, a stajalo je 2,4 milijuna dolara. Osim na istraživanjima izvještaj je temeljen i na 15.000 referenci na druge radove i službene informacije. IPBES tvrdi kako je to prvi izvještaj u povijesti u koji su sistematično uključena i istražena lokalna i tradicionalna znanja, problematika i prioriteti. No, ni u jednoj točki IPBES nije demantirao najvažniju informaciju koju donosi AFP, a to je da se doista radi o mogućem nestanku milijun bioloških vrsta krivnjom čovjeka. I u agencijskom izvještaju napominje se da će se možda mijenjati riječi u sadržaju, ali brojke jako teško.
Pogledajte galeriju
Smisao je izvještaja, ističe Robert Watson, predsjedajući znanstvenog tijela koje ga je i sastavilo, pokazati da je gubitak prirodnih resursa isto tako važan kao i klimatske promjene te će osim na prirodu utjecati i na razvoj te gospodarske probleme.
Počelo šesto izumiranje
- Način na koji proizvodimo hranu i energiju potkopava ravnotežu u prirodi i ono što od nje dobivamo. Samo transformacijska promjena može zaustaviti štetu - navodi Watson za AFP.
Deforestacija i poljoprivreda, uključujući stočarstvo, odgovorne su za oko četvrtinu emisije stakleničkih plinova te su dosad izazvale katastrofalne štete i u prirodnim ekosustavima. IPBES u izvještaju jasno upozorava na "skorašnje jako ubrzano povećanje izumiranja vrsta". Već je sada tempo kojim nestaju vrste desetke i stotine puta brži nego što je u prosjeku bio u posljednjih deset milijuna godina, stoji u dokumentu.
Vrijeme u kojemu bi moglo nestati između pola milijuna do milijun bioloških vrsta mjeri se u desetljećima. Raste broj onih koje taj podatak zapravo nimalo ne iznenađuje, koji smatraju da je događaj poznat kao šesto izumiranje već počeo. Posljednje se takvo izumiranje dogodilo na kraju razdoblja krede prije 66 milijuna godina kada je u Zemlju udario asteroid promjera deset kilometara te izbrisao većinu živih vrsta s našeg planeta.
Smatra se da je Zemlja danas dom osam milijuna različitih vrsta od kojih su većina insekti. Četvrtina znanosti poznatih životinjskih i biljnih vrsta već je uništena, pojedena ili otrovana te više ne postoji. Gledajući prema biomasi, divljih je sisavaca nestalo 82 posto, pa danas 95 posto sisavaca čine ljudi i stoka.
Vodeća znanstvenica WWF-a (World Wildlife Fund) Rebecca Shaw rekla je da se taj trend mora preokrenuti u sljedećih deset godina želimo i dalje imati planet s održivim životom za sve zajednice koje na njemu žive. Glavni su uzroci takve situacije smanjivanje staništa i promjena korištenja tla, izlov zbog hrane ili nedopuštene trgovine, klimatske promjene, zagađivanje te pojavljivanje uljeza poput štakora, komaraca i zmija. Naravno, na Zemlji živi sve više ljudi i njihova sve veća potreba za hranom dva su velika neizravna čimbenika koja utječu na gubitak bioloških vrsta. Povećava se i utjecaj klimatskih promjena. Ako se prosječna temperatura poveća za samo pola stupnja, taj dramatični pomak u distribuciji bioloških vrsta udvostručit će se. U odnosu na sredinu 19. stoljeća, temperatura je porasla za jedan Celzijev stupanj, a poveća li se za dva stupnja, nastupit će takav scenarij.
Ugrozili pola ekosustava
Još je zanimljivih podataka u izvještaju Ujedinjenih naroda.
Ozbiljno je promijenjeno 40 posto mora, ali i 50 posto kontinentalnih vodenih putova. Još su dvije milijarde ljudi ovisne o drvenom ogrjevu, četiri milijarde o prirodnim lijekovima, više od 75 posto usjeva traži oprašivanje. Subvencioniranje ribogojilišta, industrijske poljoprivrede, stočarstva, šumarstva, rudarstva te proizvodnje biogoriva ili fosilnog goriva povećava količinu otpada i pretjeranu potrošnju.
Čovjek je ugrozio gotovo polovicu kopnenih i morskih ekosustava u posljednjih 50 godina.
Pogledajte video - 10 najugroženijih životinjskih vrsta
I IDS je odgovoran za nestajanje zelenih dolarjov u Mexiku