Pšenica, kukuruz, mandarine, soja, uljana repica, grožđe, šećerna repa..., samo su neke od kultura koje su ove godine rekordno rodile, po čemu bi se moglo zaključiti kako je hrvatskim poljoprivrednicima nakon niza “mršavijih” godina napokon svanulo. No je li? Nesređeno tržište poput našega, čak i uz milijardu eura deficita u vezi s uvozom i izvozom hrane, nekima je umjesto veselja donijelo samo dodatne boljke – gdje će svoje viškove plasirati i po koliko nižim otkupnim cijenama.
U proizvodnji šećerne repe, a time i šećera, urod je udvostručen. Približili smo se europskom prosjeku s više od 60 tona po hektaru. Raste i zajamčena otkupna cijena (ne manje od 270 kn/t), a volju “šećerašima” vratila je i Europska unija koja repu dodatno potiče i od iduće godine ukida šećerne kvote. Konačno nam se otvara i tržište Cefte. Domaće šećerane već dogovaraju izvoz u BiH, Makedoniju i Albaniju.
Red sunca, red kiše
– Vrijeme je bilo idealno, kao Adidas, šale se ratari, što bi u “prijevodu” značilo da su imali red sunca, red kiše, baš onda kad je to bilo potrebno – kaže Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
Pozitivni "ekscesi" poput rekordnih uroda sa sobom nose negativne posljedice
Soja je ove godine rodila kao nikada. Lani je bilo 130.000 tona, a u ovoj se godini, prema prvim procjenama, očekuje 200.000 tona. Ta je kultura, objašnjava Barišić, sve zanimljivija seljacima, a isto tako i uljana repica, koja postiže dobru cijenu. Ove je godine požnjeveno 90 tisuća tona, 58% više nego godinu prije, a za iduću je godinu već sad najavljeno 10.000 dodatnih hektara. Prinosi od oko 8 t/ha među boljim su svjetskim rezultatima. Planiran je urod od 2 mil. tona. Pšenice je 13% više nego lani, po procjenama Državnog zavoda za statistiku 860 tisuća tona, a po otkupljivačima i milijun tona.
– Više od 6 t/ha nismo imali godinama, neki imaju i 10 tona – kaže Barišić, ističući kako je samo suncokret podbacio.
– No i pozitivni “ekscesi” poput rekordnih uroda sa sobom nose negativne posljedice – upozorava Hrvoje Horvat, ravnatelj Savjetodavne službe. Kodeksom otkupa pšenice konačno se uvelo više reda i sije se manje tavanuše, odnosno necertificiranog sjemena. No količine ne govore o apsolutnim rezultatima.
Pšenica ima manje proteina, što uz visoke prinose svuda u okruženju dodatno umanjuje njezinu cijenu, trenutačno na samo 60-ak lipa za kilogram. I mandarine, koje su preobilno rodile, bit će sitnije, čime će biti otežan njihov izvoz na tržišta koja u pravilu traže samo 1. klasu, a cijena je niska. U dolini Neretve tuže se kako ne nalaze ni dovoljno berača za rekordnih 90 tisuća tona, dok je u pojedinim kulturama poput jabuka, krušaka, šljiva, koje su podbacile i 70% zbog proljetnog mraza i bit će ih najviše 35 tisuća tona – prevagnula kvaliteta.
Visoke prinose treba pratiti uređeni sustav za navodnjavanje kako ne bi došlo do oscilacija
U Istri bilježe rekordan urod industrijske rajčice, zahvaljujući suradnji s Podravkinom tvornicom u Umagu. Na više od četiri milijuna sadnica očekivan je urod više od deset tisuća tona. I berba ranih sorti grožđa obećava iznimnu godinu, prije svega u Istri i Baranji. No u istarskoj Agrolaguni zadovoljniji su kvalitetom, posebice malvazije i merlota, dok u maslinicima očekuju drugu rekordnu godinu zaredom. Rade Bobanović iz Polače, predsjednik ekozadruge Maslina, nada se kako obećavajuću godinu neće pokvariti maslinova muha koja se pojavila. U ekomaslinicima primjenjuju stari uspješni lijek – “slatku smrt”, koja je mješavina konjskog izmeta i mokraće, mlijeka i meda.
– Nadamo se da ćemo dobiti oko 30 tisuća litara ekstradjevičanskog ekološkog maslinova ulja, dvostruko više nego 2012. No od prinosa je još važnije to da smo u zadnjih 5 do 6 godina na području maslinarstva otišli 100 godina naprijed što se tiče znanja koje su potencirale velike investicije i sve veća prepoznatljivost naših proizvoda u turizmu – objašnjava Bobanović.
Da klima, odnosno vremenski uvjeti više nisu presudni kod sve više hrvatskih poljoprivrednika, već kombinacija pametnih i pravodobnih agrotehničkih mjera, nakon pouka koje su poljoprivrednici izvukli prethodnih godina, slažu se i agrometeorolog DHMZ-a Marko Vučetić i čelnik SS-a Hrvoje Horvat.
Od ekstrema do ekstrema
– Bilo bi dobro kad bi visoke prinose većine ratarskih i industrijskih te voćarskih i povrtlarskih kultura pratio i uređeni sustav za navodnjavanje kako bi poljoprivrednici kontinuirano imali visoke prinose, a ne oscilacije od ekstrema do ekstrema – kaže Denis Matijević, predsjednik uprave AgroFructus grupe koja radi s tehnološki opremljenim poljoprivrednim gospodarstvima i tvrtkama te ima kontinuitet i kvalitetu roba koje ugovara.
Na ostatku tržišta osjeti se pak povećanje ponude voća i povrća koja će nužno dovesti i do nižih cijena za krajnje potrošače, uvjeren je Matijević.
Bog te malovo pa nikad zadovoljni! ! Ovo nije normalno, koji bolestan narod. Kad nema kuknjava, kad ima opet ne valja.