Roman o agresiji na Hrvatsku 
posvećujem Gotovini i Stepincu

Australska povjesničarka i blogerica Mishka Gora, koju je hrvatska javnost upoznala kroz oštre tekstove o Haaškom sudu i o presudama generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nazvavši ih farsom, o čemu je prošle godine prvi pisao Večernji list, a potom smo je gledali kao jednu od glavnih sudionica u našem prvom dokumentarnom filmu “Udružena nepravda”, objavit će 7. rujna i svoj prvi roman, nazvan “Fragmenti rata”, posvećen ratnim događajima u Hrvatskoj.

Glas protiv nacizma

– To je povoljan datum za predstavljanje moje knjige o agresiji na Hrvatsku jer je taj dan bivši papa Ivan Pavao II. posvetio kardinalu Alojziju Stepincu proglasivši ga blaženikom. Detaljno sam proučavala Stepinčev život i znam da su ga komunisti proglasili nacističkim suradnikom, unatoč nepobitnim dokazima za suprotno. Kao povjesničarka upoznata sam i s činjenicom da je Stepinac bio jedan od rijetkih uglednika u Europi koji su podigli glas protiv nacizma, i to u vrijeme kad je bilo opasno po život to učiniti. U New York Timesu je objavljen članak u kojem je navedeno da je Stepinac ugrozio svoj život da pomogne Židovima te da je osudio nacističke ratne zakone – ekskluzivno je Mishka Gora otkrila za Večernji list zašto je izabrala 7. rujna za promociju svog romana, koji smo također prije svih dobili i pročitali.

“Fragmenti rata” objavljeni su na engleskom jeziku, a roman se može kupiti preko Amazon web stranice.

– Pišući roman u kojem je glavni lik Trysta Montgomery, 23-godišnji australski diplomirani povjesničar koji u jeku rata dolazi u bivšu Jugoslaviju kao humanitarni djelatnik UN-a te spoznaje da se u srcu Europe događaju užasni zločini i agresija na Hrvatsku, još jednom sam u mislima prošla sve što sam osobno doživjela tijekom 1993. godine u Vukovaru i na prelijepoj dalmatinskoj obali punoj prognaničkih kampova u kojima sam radila. Trysta se poput mene odjednom zatekne iza linije fronte u dijelu Hrvatske koji su okupirali Srbi. Ne krijem stoga da ovu knjigu, uz Stepinca, posvećujem i generalu Anti Gotovini koji je u Oluji oslobodio Hrvatsku, a oklevetan je kao i kardinal. Ovaj put od međunarodne zajednice, odnosno Suda u Haagu na kojem je osuđen za ratne zločine, a spriječio je zločinca Ratka Mladića da Bihać pretvori u novu Srebrenicu. Čini mi se da je, kada je riječ o hrvatskoj povijesti, istina često nedostižna. Obojica se, Stepinac i Gotovina, s pravom smatraju herojima u Hrvatskoj, ali često su ih osporavali oni koji se nisu potrudili istražiti činjenice – ističe Mishka Gora. Na pitanje kakve veze sve to ima s njenim romanom, odgovara kako je pisanje “Fragmenta rata” za nju bio čin istine koju je dužna ispričati.

Scenarij za film?

– Moja je savjest tražila da napišem knjigu jer sam u Vukovaru vidjela zvjerska razaranja i ubojstva Hrvata, a u prognaničkim logorima osjetila svu bol i tugu napaćenog naroda. Ne želim da moja djeca odrastaju okružena lažima i zbog toga sam pisala tekstove o Gotovini i Haaškom sudu te je i ova knjiga moj skromni napor da se razotkrije skandalozna nepravda koja se provodi protiv Hrvatske i njenih generala – ističe.

Mishka Gora dobro poznaje povijest jugoistoka Europe i naglašava da je neovisni svjedok koji nema rodbinske ni poslovne povezanosti s Hrvatskom, osim želje da obrani istinu o toj zemlji, koju mnogi u svijetu namjerno prešućuju ili iskrivljuju. Likovi u romanu “Fragmenti rata” izmišljeni su, ali svaki od njih autoricu podsjeća na stvarne ljude u Hrvatskoj.

>>Bivši savjetnik M. Thatcher: Hrvati, Gotovina i Markač vaši su heroji

Na temelju autoričinih iskustava humanitarne djelatnice, njena “izmišljena” priča u romanu, napisana pitko i na inteligentan način, zapadnom svijetu govori koliko je bio težak i mučan put Hrvatske prema nezavisnosti i potom prema Europskoj uniji.

Poznati hrvatski oskarovac Branko Lustig često naglašava kako u Hrvatskoj još nije pročitao dobar scenarij za film o Domovinskom ratu. Možda će roman Mishke Gora, napisan u njenoj kući, smještenoj u mirnom mjestu Longfordu u srcu Tasmanije, biti inspiracija hrvatskim redateljima da po njemu napokon snime dobar igrani film s temom agresije na Hrvatsku koji će razumjeti svi u svijetu.