Zatvoren Eiffelov toranj, paraliziran javni prijevoz, otkazani letovi, učitelji i bolničko osoblje na ulicama, vatrogasci spavaju u šatorima na hladnoći... Francuzi, većinom zaposleni u javnom sektoru, jučerašnjim su općim štrajkom i velikim prosvjedom paralizirali zemlju te poručili predsjedniku Emmanuelu Macronu i njegovoj vladi da odbijaju reformu mirovinskog sustava kojom bi se mnogima od njih povisila dob za odlazak u mirovine, a smanjio bi se i njezin iznos.
I dok Francuzi masovno demonstriraju, a štrajk je pokrenuo sindikat CGT povezan s tamošnjom Komunističkom partijom, većina ih se zapravo slaže da je zemlji potrebna reforma kompliciranog mirovinskog sustava. No odbijaju pomisao da će baš Macron to uspjeti ostvariti.
Povlastice gotov svima
Brojni Francuzi jučer nisu otišli na posao, ali su izišli na ulice prosvjedovati. Više od četiri petine vozača je štrajkalo, a otkazano je više od 90 posto regionalnih putovanja vlakom. U samom Parizu zatvoreno je 11 od 16 linija metroa. Štrajkali su zaposlenici bolnica i avioprijevoznika. Otkazano je oko 30 posto letova.
– Moramo blokirati gospodarstvo – rekao je Christian Grolier iz jednog od sindikata. Policija se pripremala za infiltraciju nasilnika među prosvjednike, a zemlja dobro poznaje kulturu juriša na barikade. No iz mnogih sindikata tvrde da je jučer bio samo početak štrajka i da će se on nastaviti i danas. Najveći je sindikat, reformski CFDT, piše Reuters, otvoren za Macronov plan.
Tvrdolinijaški, poput CGT-a, nisu. Macronov ured jučer je priopćio da je predsjednik “miran i odlučan” te da prati sigurnosnu situaciju na prosvjedima, ali da neće komentirati svoj plan. I premijer Edouard Philippe rekao je prije nekoliko dana da vlada neće odustati od svog plana reforme sustava.
Francuska trenutačno ima sustav odlaska u mirovinu s 42 posebna režima. Od vozača tramvaja do pjevača u operi, svatko ima posebne privilegije. Zaposlenima u javnom sektoru mirovina se računa samo prema posljednjih šest mjeseci radnog vijeka, kada je uglavnom najviša u njihovoj karijeri. Privatnom sektoru pak mirovina se računa prema 25 godina u karijeri u kojima su bili najbolje plaćeni. Radnike u željeznici, tzv. “cheminot”, Francuzi smatraju posebno zaštićenima. U tu kategoriju spadaju svi koji rade u sektoru, od prodavača karata do strojovođa. Iako je i sama dob za umirovljenje u Francuskoj postavljena nisko, na 62 godine, željezničari u mirovinu idu pet ili deset godina prije toga.
Vlada Emmanuela Macrona, u ovim pitanjima ekonomski liberalna, pokušava cijeli sustav ujediniti u jedan režim odlaska u mirovinu kako bi se on mogao i dalje financirati. Sindikati pak govore da bi to rezultiralo efektivnim povećanjem dobi za odlazak u mirovinu za milijune radnika jer bi na “pune mirovinske benefite” radnik imao pravo tek sa 64 godine. Macron je 2017. došao na vlast s programom reforme mirovinskog sustava.
“Štrajk si ne mogu priuštiti”
Prema podacima Eurostata, Francuska je 2015. na mirovine trošila 15 posto BDP-a (treća u EU nakon Grčke i Italije), Njemačka 11,8, Hrvatska 10,7, a Irska je izdvajala najmanje – 5,5 posto društvenog proizvoda.
Istodobno, dob za umirovljenje od 62 godine jedna je od najnižih među skupinom razvijenih zemalja OECD-a. Ta je organizacija ocijenila prošle godine da je Francuska 2017. bila porezno najopterećenija zemlja od svih članica. Porezni prihod čak je 46,2 posto BDP-a zato što država mora financirati svoje velikodušne izdatke. Jučer poslijepodne održao se najveći prosvjed u Parizu, ali još su se neki gradovi pridružili metropoli: Brest, Grenoble, Lyon i Marseille. I dok su brojni građani podržali prosvjednike, unatoč problemima koje im je prouzročila paraliza prometa, indikativno je objašnjenje za svoje nesudjelovanje koje je čistač Manu dao New York Timesu: – Ne mogu si priuštiti da ne radim. Znam da ljudi štrajkaju zbog mirovina, ali ovo znatno otežava stvari – rekao je Manu, inače zaposlen na minimalcu.
Štrajkaše podržava više od dvije trećine Francuza, a vlada se nada da će izbjeći trotjedni opći štrajk koji je zemlju paralizirao 1995. godine. Razlog je i tad bila nepopularna mirovinska reforma. No ankete su pokazale da tri četvrtine građana misli da mirovinskom sustavu treba reforma, no samo trećina njih misli da je ova vlada može provesti.
umirovljenici u Hrvatskoj šute jer ih je 50% bez dovoljno staža