Rusi bijesni zbog povratka zapovjednika Azova, nagađaju zašto ih je Erdogan pustio

U Ukrajinu su se vratili zapovjednici pukovnije Azov koji su se borili u Mariupolju u tvornici Azovstal. Među njima i sam zapovjednik pukovnije Denis Prokopenko. Prokopenko i drugi zapovjednici, Svjatoslav Palamar, Serhij Volinski, Oleh Komenko i Denis Šleha nisu bili na toj lokaciji nego u skupini branitelja Mariupolja koja je razmijenjena nekoliko mjeseci nakon pada grada koji je predan nakon izravne zapovijedi iz Kijeva. Podsjećamo, veliki broj zarobljenika iz Mariupolja poginuo je u raketnom napadu na vojni zatvor u Luhanskoj oblasti u srpnju prošle godine za koji su se međusobno optuživale obje strane. U tom je napadu poginulo nekoliko desetaka ratnih zarobljenika pukovnije Azov. Povratak te petorice zarobljenika simboličan je, navodi se u svim izvješćima, no predsjednik Volodimir Zelenski ipak ga je iskoristio da od njega napravi vijest doletjevši s azovcima iz Turske gdje je dogovorio njihovo puštanje iz nadležnosti Turske. I to je, jasno, razbjesnilo Ruse koji u tome vide kršenje svih sporazuma o razmjeni zarobljenika, ali i kršenje sporazuma o izvozu ukrajinskog žita.

Postojao je dogovor

- Turska je obećala sporazumom da će zadržati zarobljenike u Turskoj, a o njihovu povratku nisu nas obavijestili - kazao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja. U vješto odabranom trenutku za novo pojavljivanje u javnosti, Zelenski je posjetio i Zmijski otok jer se radilo i o 500-tom danu rata. Zmijski otok, podsjećamo, ruska je vojska zauzela prvih dana invazije, ali ga je kasnije napustila nakon što su ukrajinske snage dobile naoružanje kojim su otok mogle gađati s kopna. - Vraćamo se kući iz Turske, vraćamo svoje heroje - rekao je Zelenski, koji je povratak zapovjednika Azova dogovorio vjerojatno u petak s turskim predsjednikom Reçepom Tayyipom Erdoğanom. Nije, međutim, obrazložio kako je dogovoreno to puštanje, a na novinarske upite nadležne turske institucije nisu dale odgovor. U povodu puštanja zapovjednika Azova priređena je i ceremonija u Lavovu na kojoj je Zelenski zahvalio Erdoğanu za pomoć u njihovu puštanju na slobodu te se obvezao na oslobađanje svih preostalih zarobljenika.

VEZANI ČLANCI: 

- Prije izbijanja rata mnogi u svijetu nisu znali tko smo mi, tko ste vi, što se od nas može očekivati i tko su naši heroji. Sada svi to razumiju - kazao je Zelenski. Bez obzira na kontroverznu povijest pukovnije Azov, ti su ljudi u Ukrajini slavljeni kao heroji nakon što je praktično cijeli lučki grad Mariupolj na obali Azovskog mora pretvoren u ruševinu a njegova zadnja utvrda obrane bila je čeličana Azovstal i pripadajuće tvornice. Nakon pada, većina skupina pripadnika pukovnije Azov i brigade mornaričkog pješaštva koja je snjima branila grad završila u zarobljeništvu.

VIDEO Rusija i Ukrajina razmjenjuju optužbe oko planiranog napada na nuklearnu elektranu

Njih 215, razmijenjena je u rujnu upravo u sporazumu koji je dogovorila Ankara, a uvjet je Moskve da se to dogodi bio da se petoricu zapovjednika dade u nadležnost Turskoj do sljedećeg dogovora. Vijest o povratku petorice zapovjednika u Ukrajinu izazvala je bijes Moskve i Kremlju sklonih medija, analitičara i blogera i zato jer je prošlog mjeseca počelo i suđenje 22 pripadnika pukovnije. Peskov tvrdi da je puštanje rezultat snažnog pritiska NATO-a na Tursku prije summita sljedeći tjedan na kojem se Ukrajina nada pozitivnom signalu za njezino primanje u NATO. Ukrajinci pozdravljaju povratak zapovjednika obrane Mariupolja i Azovstala. "Konačno! Najbolja vijest dosad. Čestitke našoj braći!", napisao je na Telegramu bojnik Maksim Žorin koji se bori u istočnoj Ukrajini. Govoreći o protuofenzivi koju su pokrenule ukrajinske snage prošli mjesec, Denis Prokopenko, jedan od petorice puštenih zapovjednika, rekao je na ceremoniji priređenoj u Lavovu da će njegovi ljudi imati svoju riječ u borbama. Najvažnija stvar je da je Ukrajina zauzela stratešku inicijativu i da napreduje. Na ruskim kanalima mogu se pročitati mišljenja da je turski predsjednik taj potez povukao zbog sumnji da bi se ruska strana mogla povući iz dogovora o prijevozu ukrajinskog žita Crnim morem i kroz Tursku koji je za nju izuzetno povoljan. No, ističu i kako ništa službeno još nije zaključeno i potvrđeno te je moguće da se taj dogovor još jednom produlji. A isto tako ističu i da povratak zapovjednika Azova u ukrajinske redove i njihovo vjerojatno priključenje borbama zapravo i nema neke strateške važnosti. Ipak, ne propušta se primijetiti da to nije prvi put da je turski predsjednik iznevjerio obećanja koja bi navodno dao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

VEZANI ČLANCI: 

Puštanje prije summita

Sve se to događa uoči početka summita NATO-a u Vilniusu. Sjevernoatlantski savez pretvorio je taj grad u tvrđavu jer bi u Vilnius trebali doći i američki predsjednik Joe Biden zajedno te brojni lideri država članica tog saveza. Glavni grad Litve, naime, 20 km udaljen je od granice s ruskom saveznicom Bjelorusijom čiju su granicu omeđili bodljikavom žicom, dok je granica s Rusijom udaljena nešto više od 150 km. Dodatno, 16 je članica poslalo oko tisuću vojnika kako bi osiguravali susret koji se odvija u utorak i srijedu. Neke članica ustupile su i napredne sustave protuzračne obrane jer baltičke zemlje ne raspolažu s dovoljno takvog naoružanja.

- Bilo bi vrlo neodgovorno da ostavimo nebo nezaštićenim a trebaju stići Biden i lideri još 40 država - rekao je litavski predsjednik Gintaras Nauseda. Reuters, primjerice, podsjeća da baltičke zemlje Litva, Estonija i Letonija doista izdvajaju više od dva posto bruto nacionalnog dohotka za obranu, koliko većina zemalja članica NATO-a ne izdvaja. No ukupno te zemlje imaju oko šest milijuna stanovnika te sasvim sigurno taj iznos nije jednak iznosu kojim bi te zemlje mogle održavati velike vojske, uložiti u vlastite vojne zrakoplove ili napredne sustave protuzračne obrane. Sredstva kojima se brani nebo iznad Litve nisu slaba. Riječ je o 12 sustava Patriot koje je dopremila Njemačka, iz Španjolske je stigao sustav NASAMS, a Francuska je poslala samohodne haubice Caesar. Poljska i Njemačka poslale su specijalne helikopterske postrojbe, druge članice i opremu za kemijsko, biološko, radiološko ili atomsko ratovanje. Francuska, Finska i Danska otprije drže u Litvi eskadrile borbenih zrakoplova. Međutim, iz izvješća se vidi da malo tko među stanovništvom strahuje od napada iz Rusije ili Bjelorusije, pa čak ni kada se radi o Wagneru. Više bi dinamike moglo biti oko očekivanja Ukrajine i Švedske, a Ukrajina se nada konkretnijim mjerama od deklaratvnih ili čak obvezujućim izjavama, a Švedska članstvu, koje blokira upravo Turska čiji je predsjednik Erdoğan u tu svrhu možda i iskoristio puštanje zapovjednika Azova. 

VIDEO Snimka s fronta pokazuje koliko je rat u Ukrajini težak