Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastao se u petak navečer s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim i iskazao punu podršku njegovoj zemlji, ali i najavio da će ga idući mjesec posjetiti Vladimir Putin. Erdogan se u petak u Istanbulu prvi put sastao s ukrajinskim predsjednikom otkako je počeo ruski napad.
Video: Razorena stambena zgrada u Lavovu
Tijek događaja:
22:49 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u grad Lavov na zapadu zemlje zajedno s petoricom bivših ratnih zarobljenika koji su se vratili iz Turske. Dočekala ih je brojna publika koja je klicala i pljeskala tijekom njihovog dolaska. Ukrajinski predsjednik ranije je najavio da će se borci s njim vratiti iz Turske, gdje su boravili od razmjene zarobljenika s Rusijom. Muškarce je zarobila Rusija u svibnju 2022. nakon što su branili čeličanu Azovstal u Mariupolju.
Thousands of people gathered in Lviv to greet Zelensky and Azovstal defenders. What a day. pic.twitter.com/1Av7y6VyWP
— Maria Avdeeva (@maria_avdv) July 8, 2023
20:31 - Dmitrij Medvedev ponovno je kritizirao američkog predsjednika Joea Bidena. "Sada nakon što je iscrpio sve svoje resurse, obećava kazetnu municiju", kao i perspektivu članstva Kijeva u NATO-u. "Što ako se dogodi treći svjetski rat", kazao je Medvedev. "Zašto on to radi? Moglo bi se reći i da se radi o bolesnom starcu s teškom demencijom. Ili je, možda, kao "umirući djed" "odlučio graciozno otići" i tako "izazvati nuklearni Armagedon i odvesti pola čovječanstva sa sobom na sljedeći svijet", kazao je Medvedev
Medvedev je Kremljovu opsežnu invaziju na Ukrajinu prikazao kao posrednički rat između Moskve i NATO-a, za koji je više puta prijetio da će se preliti u nuklearni sukob, javlja Newsweek koji je kontaktirao Bijelu kuću za komentar.
20:27 - Snage Moskve pokušale su napredovati u istočnim regijama Donjecka i Luhanska, priopćio je ukrajinski Glavni stožer. U svom večernjem ažuriranju, navodi se da su ruske trupe pokušale ofenzivu u pet smjerova. Ranije je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva priopćilo da je Ukrajina ostvarila "stalne dobitke" oko grada Bahmuta u regiji Donjecka.
19:17 - Oko 1000 vojnika poslano je na istočnu granicu Poljske zbog zabrinutosti oko boraca Wagnerove skupine u susjednoj Bjelorusiji. Poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak rekao je da je potez započeo danas kao "demonstracija naše spremnosti da odgovorimo na pokušaje destabilizacije u blizini granice naše zemlje". Premješta se i gotovo 200 jedinica opreme.
Borci grupe Wagner dobili su izbor da se presele u Bjelorusiju nakon njihove neuspjele pobune protiv ruskog vojnog vrha.
No odluka je dovela do straha među istočnim članicama NATO-a da će njihova prisutnost izazvati veću nestabilnost u regiji. Prošlog vikenda, Poljska je rekla da šalje 500 policajaca da pojačaju sigurnost na granici s Bjelorusijom. Proteklih tjedana bilježi porast broja migranata koji pokušavaju prijeći granicu Bjelorusije.
GALERIJA Ukrajinski vojnici već se gotovo godinu i pol bore protiv agresora
18:45 - Kremlj je ljutito reagirao na vijest da je pet ukrajinskih zapovjednika vraćeno u Ukrajinu. Petorica vojnika danas su vraćena iz Turske. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Tursku da je puštanjem muškaraca prekršila sporazume.
Prvotno ih je zarobila Rusija dok su pokušavali obraniti čeličanu Azovstal u Mariupolju. Prema uvjetima razmjene zarobljenika, trebali su ostati u Turskoj do kraja rata.
15:55 - Odluka Sjedinjenih Država da opskrbe Ukrajinu kazetnim streljivom "čin je očaja" i pokazuje "slabost", priopćilo je u subotu rusko ministarstvo vanjskih poslova. Glasnogovornica ministarstva Maria Zaharova rekla je u izjavi:
"To je čin očaja i pokazuje slabost u pozadini neuspjeha toliko hvaljene ukrajinske protuofenzive. Najnovije ‘čudotvorno oružje’, ne razmišljajući o teškim posljedicama, neće imati nikakvog učinka na specijalnu vojnu operaciju", kazala je.
Agencija France-Presse javlja da je Zaharova rekla da odluka pokazuje "agresivan antiruski smjer SAD-a, koji ima za cilj produžiti sukob u Ukrajini što je više moguće". Također je rekla da obećanja Ukrajine da će odgovorno koristiti kontroverzno streljivo "ne vrijede ništa". Sama Rusija koristi kazetne bombe u Ukrajini, ali su one zabranjene u mnogim dijelovima svijeta.
15:53 - Sastanak na vrhu NATO-a sljedeći tjedan održava se na samo 151 kilometar od ruske granice. Litvi je dostavljeno napredno oružje kako bi se zaštitili čelnici 40 zemalja koji će prisustvovati summitu u Vilniusu u utorak i srijedu. Šesnaest NATO saveznika poslalo je ukupno oko 1.000 vojnika da osiguraju sastanak, dok su drugi osigurali napredne sustave protuzračne obrane. Španjolska je donijela sustav protuzračne obrane NASAMS, a Francuska šalje samohodne haubice Caesar. Vojni zrakoplovi iz Francuske, Finske i Danske bit će smješteni u Litvi, dok Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska isporučuju kapacitete za borbu protiv dronova.
"Bilo bi više nego neodgovorno da naše nebo bude nezaštićeno dok Biden i čelnici 40 zemalja dolaze", rekao je litvanski predsjednik Gitanas Nauseda.
GALERIJA NATO gomila oružje uoči summita
15:45 - Borci Wagnera spremaju se preseliti u Bjelorusiju prema uvjetima sporazuma koji je smirio njihovu pobunu protiv ruskog vojnog vodstva, rekao je viši zapovjednik skupine. Od lipanjske pobune, u kojoj su Wagnerovi borci nakratko zauzeli južni ruski grad i marširali prema Moskvi, nije bilo točno poznato gdje se nalaze šef grupe Jevgenij Prigožin i njegovi plaćenici.
Prema dogovoru koji je okončao pobunu, Prigožin se trebao preseliti u Bjelorusiju, a njegovi ljudi su dobili opciju preseliti se s njim, pridružiti se ruskim snagama ili otići kući. Međutim, ranije ovog tjedna bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je da su Prigožin i tisuće njegovih boraca još uvijek u Rusiji.
Kanal na Telegramu citirao je Antona Jelizarova, čije je ratno ime "Lotos", koji je rekao da borci sada idu na odmor do početka kolovoza, po Prigožinovom nalogu, prije nego što se presele u Bjelorusiju. "Moramo pripremiti baze, poligone, koordinirati s lokalnim vladama i upravama, organizirati interakciju s agencijama za provođenje zakona Bjelorusije i uspostaviti logistiku", citirao je Jevgenija Prigožina na Telegram kanalu.
15:30 - Broj ubijenih u granatiranju Lymana porastao je sa šest na sedam, prema Uredu glavnog tužitelja Ukrajine.
15:00 - Rishi Sunak jasno je dao do znanja da Britanija "obeshrabruje" upotrebu kazetnog streljiva nakon što je Joe Biden pristao poslati kontroverzne bombe u Ukrajinu. Premijer je istaknuo da je Velika Britanija jedna od 123 potpisnice konvencije koja zabranjuje njihovu uporabu. Sunak, koji bi se trebao sastati s američkim predsjednikom u ponedjeljak, rekao je da Britanija umjesto toga podupire Kijev osiguravajući tenkove i dalekometno oružje. "Pa, Ujedinjeno Kraljevstvo je potpisnik konvencije koja zabranjuje proizvodnju ili korištenje kazetnog streljiva i obeshrabruje njihovu uporabu", rekao je televizijskim kućama.
Ministrica obrane Španjolske rekao je da kazetne bombe ne bi trebalo slati da pomognu Ukrajini "ni pod kojim okolnostima".
Ukrajinski ministar obrane, Oleksii Reznikov, pozdravio je odluku SAD-a da toj zemlji pošalje kazetnu municiju. SAD je u petak rekao da će opskrbiti Ukrajinu široko zabranjenim kazetnim streljivom, što je odluka koja je izazvala osude skupina za ljudska prava.
U postu na Twitteru, Reznikov je rekao da će oružje "značajno pomoći da deokupiramo naše teritorije, dok spašavamo živote ukrajinskih vojnika". Rekao je da se streljivo "neće koristiti na službeno priznatom teritoriju Rusije".
14:30 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je Zmijski otok u Crnome moru, prikazuje video snimka koju je u subotu objavio njegov ured, čime je želio obilježiti 500 dana od početka ruske invazije na Ukrajinu. Maleni otok u Crnome moru postao je simbol ukrajinskog otpora već od prvih dana rata, kada su se ukrajinski graničari hrabro odbili predati ruskim snagama.
Crnomorski otok Rusi su osvojili, ali vrlo brzo i napustili. Zelenskij je položio cvijeće odajući počast svima koji su branili otok te je zahvalio svim vojnicima koji se bore za slobodu Ukrajine od početka ruske invazije 24. veljače 2022. godine.
- Upravo s ovoga pobjedničkog mjesta, želim zahvaliti svakom našem vojniku za ovih 500 dana - rekao je Zelenskij u videu objavljenom na njegovu Telegram kanalu. "I neka sloboda koju svi naši junaci iz raznih razdoblja rata žele Ukrajini, a sada je moramo i ostvariti, bude u počast svima onima koji su dali živote za Ukrajinu."
Strateški smješten stjenoviti otočić čija je površina poput dvadesetak nogometnih igrališta nalazi se na krajnjem zapadu Crnog mora i gleda prema Odesi, glavnoj crnomorskoj ukrajinskoj luci. U prvim satima invazije ruski su se časnici s broda Crnomorske flote Moskva javili ukrajinskim graničarima radio vezom, naredivši im da se predaju ili će u protivnom umrijeti.
Odgovor graničara na ultimatum bio je: "Ruski ratni brode, je*i se". Fraza je ubrzo postala svojevrstan ratni poklič i nacionalni slogan, koji je objavljen na ukrajinskim jumbo plakatima, majicama i na kraju na poštanskoj marki. Dana 14. travnja 2022. dvije ukrajinske rakete pogodile su brod Moskvu, najveći ratni brod potopljen u borbi u posljednjih 40 godina.
Rusija je objavila da je pritom poginuo jedan mornar, no zapadni stručnjaci vjeruju da je poginula polovica od oko 450 članova posade. Rusija je Zmijski otok napustila 30. lipnja, pretrpjevši prethodno velike gubitke. Svoje su povlačenje ruske vojne snage nazvale "još jednom gestom dobre volje". "Premda je riječ o malome komadu kopna usred našega Crnog mora, ono je važan dokaz da će Ukrajina vratiti svaki djelić svoga teritorija", rekao je Zelenski.
13:10 NATO savez je Vilnius pretvorio u tvrđavu branjenu naprednim naoružanjem da bi se zaštitilo američkog predsjednika Joe Bidena i druge vođe bloka, koji se idući tjedan sastaju svega 32 kilometra daleko od bodljikave žice na granici s ruskom saveznicom Bjelorusijom. Šesnaest članica NATO-a je poslalo ukupno oko 1000 vojnika da bi štitili samit 11. i 12. srpnja, koji će se odvijati samo 151 kilometar od Rusije. Mnoge države također šalju napredne sustave protuzračne obrane koji baltičkim zemljama nedostaju.
- Bilo bi više nego neodgovorno da naše nebo bude nezaštićeno dok stižu Biden i vođe 40 zemalja - rekao je litavski predsjednik Gitanas Nauseda. Baltičke zemlje Litva, Estonija i Latvija, koje su nekoć bile pod upravom Moskve, a sada su članice NATO-a i Europske unije, troše preko dva posto BDP-a na obranu, što je više od većine drugih saveznica. Međutim, za regiju s otprilike šest milijuna stanovnika, to nije dovoljno da bi se održavale velike vojske, ulagalo u vlastite borbene mlazne zrakoplove ili naprednu protuzračnu obranu.
Njemačka je rasporedila 12 protuzračnih raketnih sustava Patriot, koji se koriste za presretanje balističkih i krstarećih projektila ili borbenih zrakoplova. Španjolska je poslala sustav protuzračne obrane NASAMS, Francuska šalje haubice Caesar te je zajedno s Finskom i Danskom premjestila borbene mlažnjake u Litvu, a s Velikom Britanijom osigurala oružje za borbu protiv bespilotnih letjelica.
Poljska i Njemačka su poslale specijalne postrojbe ojačane helikopterima. Druge zemlje šalju opremu radi obrane od potencijalnih kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih napada. Saveznički napori za zračnu sigurnost tijekom samita za litavskog predsjednika znače da NATO treba hitno postaviti stalnu zračnu obranu u baltičkim zemljama.
- Razmišljamo o tome što će se dogoditi nakon što samit završi i surađivat ćemo sa saveznicima da bismo stvorili rotirajuću silu za neprestanu zračnu zaštitu - rekao je Nauseda novinarima.
'Nemaju hrabrosti'
Mještani iz sela blizu granice s Bjelorusijom su za Reuters rekli da se osjećaju sigurno unatoč ponudi ruske saveznice da primi plaćeničku skupinu Wagner i da na svom teritoriju rasporedi rusko nuklearno oružje. "Mislite li da bi Wagner ili Bjelorusija mogli napasti Litvu, koja je u NATO-u? Nemaju hrabrosti. NATO je NATO, a mi se osjećamo sigurno jer smo u NATO-u. Zašto bismo se bojali tih Bjelorusa?", rekao je 67-godišnji Edvar Rynkun u selu Kaniukai, koje je od Bjelorusije udaljeno jedan kilometar.
"Kad bi Litva bila sama, drukčije bih se osjećala. Da nema članstva u NATO-u, stvari bi ovdje već mogle biti iste kao u Ukrajini", dodala je Elena Tarasevic (55), Rynkunova susjeda. Osam raketnih sustava Patriot, kojima upravljaju Nijemci, raspoređeno je u zračnoj luci u litavskom glavnom gradu, a cijevi su im uperene prema ruskom Kalinjingradu. Druga dva su usmjerena prema Bjelorusiji. Svi sustavi funkcioniraju od petka ujutro.
- Znate gdje ste geografski smješteni i znate veoma dobro odakle dolazi prijetnja - rekao je pukovnik Steffen Lieb, zapovjednik raspoređenih sustava Patriot. "Litva je od nas zatražila zaštitu samita, a NATO je također zamolio Njemačku za pomoć. Ovo je naš odgovor", dodao je.
'Situacija napeta'
Litva je utrostručila broj graničara na bjeloruskoj i ruskoj granici preko ljeta, a pojačani su službenicima iz Latvije i Poljske. Dvije zemlje su također poslale policiju da bi pomogla u ophodnji u Vilniusu. "Pripremamo se za razne provokacije", rekao je šef graničara Rustamas Liubajevas. Dodao je da se boji valova migranata na granici, nezakonitih prelazaka ili vojnih vozila koja se pojavljuju na granici bez objašnjenja.
Tisuće bliskoistočnih migranata je prešlo bjelorusku granicu 2021. godine, za što su Litva i Europska unija optužile Minsk, koji to poriče. Broj prelazaka je otad splasnuo. "Situacija je zaista veoma napeta zbog agresije Rusije protiv Ukrajine. Stoga je (zaštita granice) već bila na veoma, veoma visokoj razini (prije samita)", kazao je Liubajevas. Granične kontrole na litavskoj granici s Poljskom i Latvijom, članicama Europske unije, ponovno su uvedene radi samita. Gradonačelnik Vilniusa je predložio građanima da ne budu u gradu jer će veliki dijelovi u središtu biti zatvoreni zbog samita.
11:50 Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je na 500. dan ruske invazije na Ukrajinu prisustvovao obuci novih borbenih jedinica, rekli su dužnosnici u subotu. "Šef ruske vojske je pregledao pripreme i provedbu vježbi vožnje i gađanja posada tenkova T-90", objavilo je ministarstvo na svom kanalu komunikacijske platforme Telegram. Ministar je inspekciju proveo na poligonu na jugu Rusije.
Novi vojnici s ograničenim ugovorima prolaze 38 dana dugu obuku radi pripreme za aktivnu službu, a riječ je o mješovitim vježbama s različitim granama vojske, uključujući mehanizirane streljačke, oklopne i topničke jedinice. Rusija je, otkako je započela svoju invaziju na Ukrajinu 24. veljače 2022.godine, pretrpjela nekoliko poraza nakon prvotnih teritorijalnih dobitaka. Kremlj je na to reagirao djelomičnom mobilizacijom prošle jeseni.
Iako su ruske snage uglavnom u obrani, naročito na jugu Ukrajine, Moskva je dosad poricala da namjerava nastaviti s mobilizacijom te tvrdi da su nedavno unovačeni vojnici, koji su ugovorom vezani za ministarstvo obrane, dovoljni za potrebe na bojišnici. Šojgu je bio kritiziran zbog načina na koji je vodio rat. Obustavljena pobuna plaćeničke skupine Wagner prošlog je mjeseca bila izravno usmjerena protiv ruskog vojnog vrha.
Wagnerov šef Evgenij Prigožin, koji je godinama profitirao zbog ugovornog sustava u vojsci, odjednom se počeo žaliti na korupciju, nepotizam i nesposobnost. Šojgu, koji je tijekom kratkog ustanka nestao s vidika, nakon pobune je povećao svoju prisutnost u medijima.
08:15 Manje od tjedan dana prije ključnog samita NATO saveza u litavskom glavnom gradu Vilniusu, Sjedinjene Države su u petak isključile bilo kakvu mogućnost da će Ukrajina dobiti ubrzani poziv u zapadni obrambeni blok. "Ne mislim da je (Ukrajina) spremna za članstvo u NATO-u", rekao je američki predsjednik Joe Biden za televiziju CNN u petak. "Ne mislim da postoji suglasje u NATO-u oko toga treba li ili ne dovesti Ukrajinu u NATO-ovu obitelj sada, u ovom trenutku, usred rata", kazao je Biden.
"Ako rat traje, onda smo svi u ratu. U ratu smo s Rusijom kad bi bilo tako", istaknuo je, referirajući se na pakt o kolektivnoj obrani koji predstavlja srž Sjevernoatlantskog ugovora.
07:45 Kazao je poslije sastanka da Ukrajina "zaslužuje integraciju s NATO-om" i pozvao Kijev i Moskvu da se vrate mirovnim pregovorima. Najavio je da će "idući mjesec" Tursku posjetiti ruski predsjednik Vladimir Putin. Erdogan i Zelenskij razgovarali su o budućnosti ukrajinskog sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora. Sporazum, postignut u srpnju 2022. uz pokroviteljstvo Ujedinjenih naroda i Turske, istječe 17. srpnja, a Rusija je rekla da ne vidi razloga za njegovo produljenje.
VEZANI ČLANCI
- Nadamo se da će sporazum biti produžen - rekao je Erdogan i najavio da o tome namjerava razgovarati s Putinom u kolovozu. Zelenskij je kazao da se mnogi ljudi diljem svijeta oslanjaju se na taj koridor za hranu "i ti životi ne mogu ovisiti o raspoloženju predsjednika Ruske Federacije". Američkom predsjedniku Bidenu zahvalio je na odluci da Ukrajini pošalje kasetno streljivo.
07:00 Nakon što je obznanio da je u Ukrajinu odlučio poslati kontroverzno kasetno streljivo koje je zabranjeno u 120 zemalja, Joe Biden pisano je objavio da je američka vojska uništila je svoje posljednje zalihe kemijskog oružja. "Danas s ponosom objavljujem da su Sjedinjene Države sigurno uništile svoje posljednje zalihe kemijskog oružja i dovele nas korak bliže svijetu slobodnom od tog užasa", rekao je Biden.
Kasetno streljivo raspršuje ili oslobađa male eksplozivne naboje dizajnirane da eksplodiraju prije, tijekom ili nakon udara. Mnoge su zemlje zabranile njegovu upotrebu i proizvodnju prema Konvenciji iz Osla iz 2008. godine, ali potpisnice toga dokumenta nisu ni Sjedinjene Države ni Ukrajina. Organizacije za ljudska prava Human Rights Watch i Amnesty International izrazile su negodovanje američkom odlukom i priopćile da to može samo povećati broj civilnih žrtava.
VIDEO Strašni prizori pristižu iz Lavova nakon ruskog napada: Raste broj mrtvih, ljudi su zatrpani
Ukrajina samo hrabro.