Rusija bombardira luku Odesu da uništi infrastrukturu za izvoz žita

Rusija je drugu noć zaredom žestokim raketiranjem Odese, najveće ukrajinske crnomorske luke, pokušavala uništiti tamošnju lučku infrastrukturu i terminale, pokušavajući tako onemogućiti namjeru ukrajinskih vlasti da nastave izvoz žita preko Crnog mora i nakon što se Rusija povukla iz sporazuma o izvozu žita. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nagovijestio je nakon ruskog povlačenja mogućnost izvoza žita "bez suradnje agresora", što neće biti jednostavno realizirati s obzirom na to da se u tom slučaju otvara problem osiguranja brodova kojima će biti prevoženo žito, a koji bi mogli postati mete ruskih snaga.

Putin se uplašio uhićenja

Moskva je objavila da ukida sigurnosna jamstva za prolazak teretnih brodova u Crnom moru, protiveći se daljnjem izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora, tvrdeći pritom da Kijev izvozni koridor koristi u vojne svrhe. Drugim riječima, Moskva time neizravno poručuje da će teretne brodove koji bi se koristili za izvoz ukrajinskog žita smatrati legitimnim metama.

Očito je da je ruski predsjednik Vladimir Putin, suočen s teškim udarcima u Ukrajini, kod kuće i u svijetu – jučer je objavljeno da će zbog straha od uhićenja morati propustiti summit članica BRICS-a u Južnoj Africi iako je južnoafrički predsjednik Ciril Ramaphosa od Međunarodnoga kaznenog suda zatražio dozvolu da ne mora uhititi Putina ako dođe na summit, s obzirom na to da bi to značilo objavu rata Rusiji – ponovno spreman iskoristiti hranu za realizaciju svojih ciljeva, pa i po cijenu gladi u zemljama koje ovise o ukrajinskom žitu.

POVEZANI ČLANCI:

Zbog toga Rusija sada pojačano napada Odesu i druge dvije luke preko kojih ukrajinsko žito odlazi u svijet. Ukrajina je oštro reagirala na ove napade, tvrdeći da je riječ o "namjernom terorističkom činu", kako je napad opisao savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak, zahtijevajući hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a. Podoljak je na Twitteru naglasio da ruski napadi na Odesu jasno odražavaju ruski stav prema sigurnoj opskrbi hranom, afričkim zemljama, UN-u i mogućnosti globalne gladi.

Rusi su pojačano raketirali i područja Harkiva, Zaporižje i Kijeva. Glavni stožer ukrajinske vojske priopćio je da je Rusija na Ukrajinu ispalila šest raketa Kalibr, ali ih je ukrajinska protuzračna obrana sve oborila, kao i 31 od 35 bespilotnih letjelica. Ruski raketni udari vjerojatno su osveta za uspješan ukrajinski napad na Krimski most, no Ukrajinci su u međuvremenu ponovno napali Krim, ovaj put rusku vojnu bazu na okupiranom strateškom poluotoku, što su potvrdile i snimke velikog požara koje su se pojavile na društvenim mrežama.

Napadnuta je glavna ruska vojna baza i skladište streljiva na Krimu, koji su se pretvorili u buktinju, a tisuće su ljudi evakuirane. Najprije je objavljeno da je šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov potvrdio da se radilo o uspješnoj ukrajinskoj operaciji na okupiranom Krimu i da je eksplozija skladišta streljiva u ruskoj vojnoj bazi bila akcija ukrajinskih specijalaca, ali onda je ukrajinska vojna obavještajna služba objavila da je ta izjava bila lažna. Objava Budanova odmah je bila čudna, s obzirom na to da bi time ukrajinska strana otvoreno odstupila od pravila da ne preuzima odgovornost za napade i akcije izvedene na području okupiranog Krima.

Čini se, međutim, da Krim postaje jedan od glavnih ciljeva ukrajinske protuofenzive, koja je dosad, kako procjenjuje većina analitičara, podbacila u očekivanju brzog vraćanja okupiranih područja. To je razlog zbog kojeg raste pritisak Washingtona na Kijev da u bitku pošalje više vojnika, s obzirom na to da Ukrajinci nisu uspjeli ostvariti značajnije proboje, što priznaju i u Kijevu. Iako je šef ureda predsjednika Zelenskog Andrij Jermak prije nekoliko dana uvjeravao da zapadni saveznici ne rade nikakav pritisak na Kijev po tom pitanju, izjava načelnika združenog stožera američke vojske Marka Milleya upućuje na drukčiji zaključak.

Naime, Milley naglašava da Ukrajina raspolaže "znatnom" pričuvom oružanih snaga koje nisu uključene u "sporu protuofenzivu", što znači da Kijev ima veliku borbenu moć koju još nije upotrijebio, a to se može shvatiti kao pritisak na Kijev da angažira više snaga. Milley pritom dodaje da se Ukrajinci bore s ruskim vojnicima koji su imali vremena organizirati solidnu obranu, najavljujući dugotrajnu, tešku i krvavu bitku.

Rusi naučili lekciju

Umirovljeni general-bojnik australske vojske i jedan od najboljih analitičara rata u Ukrajini Mick Ryan smatra da će uspjeh ukrajinske protuofenzive ovisiti o ukrajinskoj sposobnosti prilagodbe novoj ruskoj taktici, koja je rezultat naučenih lekcija iz prošlogodišnjih poraza. Iako Ukrajinci poručuju da neće započeti pregovore o miru prije nego što zadnji ruski vojnik napusti Ukrajinu, uključujući i Krim, jasno je da bi neuspjeh ukrajinske protuofenzive Ukrajince vjerojatno prisilio na pregovore o teritorijalnim ustupcima Rusiji.

>> VIDEO Oštećen Krimski most