Nastavi li zdravstveni sustav lijekove osiguravati tenderiranjem s najnižom cijenom kao glavnim kriterijem, dodatno će produbiti krizu s lijekovima i potaknuti dalje nestašice kojima svjedočimo u posljednje vrijeme. Kako bi se osigurala održiva dugoročna opskrba generičkim lijekovima, HUP-ova Udruga proizvođača lijekova predlaže hitno uvođenje dva ključna modela.
- Na nacionalnoj razini, kao i na europskoj, potrebno je uvesti automatsku indeksaciju odnosno usklađivanju cijena lijekova s inflacijom, te multiwinning, podjelu posla nabave lijekova većem broju proizvođača - kazala je dr. Ana Gongola, predsjednica HUP UPL-a i članica Uprave Sandoza.
Za lijekove koji koštaju do 25 eura traže hitno povećanje cijena od 15%, a za one od 26 do 50 eura 10%. Većina lijekova koje pacijenti troše svakodnevno spada upravo u tu najjeftiniju skupinu, naime, generički lijekovi predstavljaju 68% svih kutija lijeka izdanih pacijentima, a prosječna im je cijena 4,4 eura po kutijici i na njih odlazi 8% zdravstvenog budžeta.
Ovo bi usklađenje koštalo 30 milijuna eura odnosno 0,68% zdravstvenog proračuna. Za lijekove skuplje od 50 eura ne traže poskupljenje.
VEZANI ČLANCI:
Multiwinning model preporučen je i od Europske unije a uključuje tri različite cijene u omjeru količina 60:30:10 pa bi se s najjeftinijim proizvođačem ugovorilo 60% opskrbe, onaj sa srednjom cijenom dobio bi 30% a najskuplji bi pokrivao 10% volumena opskrbe lijekovima. Ugovor za nabavu sklapao bi se izravno s KBC Zagreb, a uz to i pojedinačni ugovori sa svakom bolnicom pojedinačno.
Za multiwinning imaju razumijevanje u Ministarstvu zdravstva no kako je Zakon o javnoj nabavi u domeni Ministarstva gospodarstva, u utorak je ondje zakazan sastanak na tu temu. To je model koji podržava tržišnu utakmicu i stimulira veći broj proizvođača da se uključe kako bi opskrba redovito funkcionirala. Kriterij po kojem na natječaju pobjeđuje najjeftiniji dobavljač lijekova uspješno se 'bildao' posljednjih 40 godina i omogućio dostupnost mnogih lijekova cijene snizivši u nekim slučajevima i do apsurdno niskih pa danas imamo široko primjenjivan kardiovaskularni lijek koji košta manje nego osvježivač daha. Izbor jednog najjeftinijeg ponuđača eliminira ostale pa prestaju proizvoditi, zbog čega s tržišta nestaju učinkoviti lijekovi koji su postali prejeftini. I sami proizvođači okupljeni u UPL-u zagovaraju konkurenciju jer tržišna konsolidacija, osim rizika za tržište, često donosi preveliku odgovornost. Ima slučajeva da dobavljač koji je dobio jednogodišnji natječaj za neki lijek, nakon tri mjeseca dođe u situaciju da ga više ne može isporučivati.
Pritisak inflacije, povećanih zahtjeva zaštite okoliša i skupljih ulaznih troškova s jedne strane te restriktivne politike cijena s druge strane, razlozi su koji sve više ugrožavaju opskrbu generičkim lijekovima u čitavoj Europi pa i u Hrvatskoj, naglašava Ana Gongola.
VEZANI ČLANCI:
U travnju 2023. godine u Europi je prijavljeno čak oko 9000 aktivnih nestašica pojedinačnih pakiranja lijekova, a prema podacima HALMED-a, u Hrvatskoj je do sada u ovoj godini prijavljeno ukupno 185 aktivnih nestašica, od čega više od 60% odnosno 115 nestašica generičkih lijekova.
O riziku kojem su zbog nestašica izloženi bolesnici govori i podatak da čak 70% onkoloških generičkih lijekova isporučuje dva ili manje dobavljača a 56% antibiotika u Europi ima jednog do dva dobavljača. U zadnjih deset godina u Poljskoj je s tržišta nestalo 16 antibiotskih lijekova, u Španjolskoj 11, a u Francuskoj deset.
- Vjerujemo da će Ministarstvo zdravstva prihvatiti ovaj naš prijedlog: riječ je uistinu o malom trošku za sustav, a velikoj koristi i za cjelokupni zdravstveni sustav i za pacijente - poručila je Ana Gongola te napomenula kako usklađivanje cijena sami pacijenti većinom neće ni osjetiti jer se uglavnom radi o lijekovima na recept čiji trošak pokriva sustav.