Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je jučer dvije nove elektrane na Krimu u Sevastopolju i Simferopolju, u povodu proslave pete godišnjice ruske aneksije tog poluotoka. Krim će zahvaljujući novim elektranama moći u potpunosti podmirivati svoje energetske potrebe. Ukrajina je prije aneksije osiguravala 80 posto električne energije tom poluotoku.
Koga briga za sankcije
Putin je na Krimu sudjelovao u proslavi pete obljetnice pripojenja Krima Rusiji. Pripojenja koje je ili vratilo Krim svojoj matičnoj zemlji, kako to gleda Rusija, ili pak pripojenja koje je potpuno nelegalno i na silu provedeno, kako to gleda zapad i Ukrajina u čijem se sastavu poluotok do 2014. nalazio. Što se tiče samih stanovnika Krima, velika većina njih zadovoljna je integracijom u sastav Ruske Federacije. Posljednje ispitivanje javnog mijenja na poluotoku govori kako je za pripojenje Moskvi više od 89 posto tamošnjih građana.
Etnički naseljen velikom većinom Rusima, Krim je u očima Moskve integralni dio ruskog teritorija. Krim je do sredine pedesetih godina i pripadao Ruskoj socijalističkoj republici u okviru tadašnjeg SSSR-a, kada je ovaj poluotok, Nikita Hruščov, inače etnički Ukrajinac, “preraspodijelio” Ukrajinskoj socijalističkoj republici. U to vrijeme nitko nije ni sanjao da će se SSSR, tada jedna od dvije globalne velesile, raspasti nakon nekoliko desetljeća. No to se dogodilo tijekom devedesetih godina prošla stoljeća, a Krim je ostao u granicama samostalne Ukrajine. Dok su odnosi Moskve i Kijeva još bili koliko-toliko dobri, status poluotoka bio je neupitan, no kada je izbila pobuna proruskog stanovništva na istoku zemlje, Moskva je anektirala Krim i podvela ga pod svoju vlast. Na to je Zapad reagirao vrlo žestokim sankcijama.
Dobili su i most
U proteklih pet godina prilike na Krimu znatno su se promijenile. Prije svega, to više nije samo poluotok koji je kopneno vezan isključivo za Ukrajinu, niti je opskrba Krima moguća samo morskim putem. Naime, prošle je godine Rusija sagradila most preko Kerčkog tjesnaca, dugačak više od 18 kilometara, čime je spojila Krim s kopnenim dijelom Rusije. Na taj način poboljšana je opskrbna i transportna infrastruktura Krima, ali je, što je još bitnije, kod stanovnika Krima ojačan osjećaj povezanosti s Rusijom, kao i osjećaj da nisu bili samo jedan od “aduta za potkusurivanje” u okršaju Moskve i Kijeva, već područje koje Kremlj doista vidi integralnim dijelom zemlje. Najvažnija stvar koju je Rusija dobila aneksijom Krima je potpuna promjena geopolitičkih odnosa u tom dijelu svijeta jer sada Moskva u potpunosti kontrolira Azovsko more.
>>Vučić i Putin u Beogradu
Budimo realni ;Krimljani nisu glasali za spajanje sa Rusijom nakon pobune stanovništva na istoku Ukraine nego nakon državnog udara u Kijevu.