Što preuzimanje poslova znači za županije i kakve su promjene u tijeku bile su teme o kojima su na okruglom stolu, u organizaciji Poslovnog dnevnika, raspravljali župani te predstavnice i predstavnici jedanaest hrvatskih županija. Već u samom uvodu u raspravu sudionice i sudionici složili su se da ovom reformom žele unaprijediti i ubrzati uslugu te postati servis građanima koji tijekom cijelog procesa ne bi trebali primijetiti znatnu razliku i promjene.
"Povećat ćemo učinkovitost. Uz to, Hrvatska je još uvijek visoko centralizirana zemlja, a ovo je korak prema decentralizaciji", rekao je Stjepan Bošnjaković, zamjenik župana Brodsko-posavske županije. Premda su u Karlovačkoj županiji zadovoljni dosadašnjom suradnjom s državnom upravom, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš Marina Jarnjević smatra da će se svi postupci rješavati efikasnije i brže u jednoj županiji, a ne između institucija. "Naglasak je na imovinsko-pravnim pitanjima i koordinaciji s izvlaštenjima, a s obzirom na to da specifičan i ogroman problem u Karlovačkoj županiji predstavljaju poplave, postupci izvlaštenja izuzetno su važni za projekte zaštite od poplava kako bi njihovo rješavanje dovelo do same realizacije projekata", istaknula je Jarnjević i naglasila da je to tek jedan od brojnih poslovnih procesa koji će županijama biti povjereni.
Riječ je o velikom i značajnom iskoraku za poboljšanje sustava, smatra župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar čija je županija, kako je dodao, spremna za 200-tinjak poslova države koji se sada povjeravaju županiji i traže dodatnu odgovornost. Kolar naglašava da je decentralizacija dobar potez. "Volio bih da naši građani prvih nekoliko dana ne osjete da se nešto dogodilo, da smo bliže ljudima i da odnos bude drugačiji, bolji. Kad građanin treba neku uslugu ili rješenje, ne zanima ga u čijoj je nadležnosti i tko to radi već da što prije dobije traženo. Tome se moramo prilagoditi. Moja ideja je da se za 50 posto poveća broj ureda i da informacija putuje brže jer pak živimo u digitalno doba", poručio je.
U Zagrebu se neće puno toga promijeniti zato što je obavljanje poslova državne uprave od ranije u nadležnosti Grada Zagreba sukladno Zakonu o Gradu Zagrebu. No, pročelnik Gradskog ureda za imovinsko-pravne osobe i imovinu Grada Damir Lasić rekao je da će Zakonom županije poboljšati komunikaciju i rješavanje problema građana. "U Zagrebu je trebalo vremena da educiramo ljude i uskladimo poslove državne uprave na nivou grada, posebno kod rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u postupcima izvlaštenja radi izgradnje škola, ustanova i komunalne infrastrukture", objasnio je Lasić.
Zamjenica župana Zagrebačke županije Nadica Žužak također je istaknula izvlaštenja kao problem koji jedinice lokalne samouprave ne mogu riješiti. Međutim, kako je naglasila Žužak, reforma sustava bit će korisna za MSP-ove koji čine više od 90 posto našeg gospodarstva. "Županija se bavi i licencama i kategorizacijama pa vjerujem da ćemo se i u tom dijelu ubrzati. Preuzeli smo sve kontakte na sebe i ostavit ćemo sve ispostave", rekla je Žužak i dodala da u njihovoj županiji problem predstavlja dislokacija, točnije činjenica da su smješteni izvan prostora svoje županije pa često problemi građana na terenu ne dolaze do jedinica lokalne samouprave. Ante Šošić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, složio se sa Žužak da će reforma biti korisna za mala i srednja poduzetništva pa tako i BDP.
Na pravno uređenje postupka izvlaštenja osvrnuo se i Josip Dabro, zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije, koji smatra da će se fokus u 2020. godini prebaciti upravo na ove teme, kao i rješavanje izazova i zaostalih predmeta. Jarnjević je na to dodala da se u Karlovačkoj županiji s manjim brojem ljudi učinkovitost trostruko povećala. "Povećanje efikasnosti i kontakta s investitorima su neminovni, što je vidljivo u građevini i po pitanju građevinskih dozvola, a organizacija je življa i brža", objasnila je.
Da županije građanima i poduzetnicima moraju biti servis stav je Matije Posavca, župana Međimurske županije. "Radi se iskorak – nije potrebno duplicirati posao i pritom imati različite uvjete za zaposlenike i građane. Dobro je što će se sve objediniti i što će se županijama dati fleksibilnost i šansa da osiguraju kvalitetniju i bržu uslugu", rekao je Posavec, na što se nadovezao i Šošić istaknuvši da građani prvenstveno žele da se njihova poslovna potreba što brže realizira, te da im pritom nečija funkcija u županiji ili državnom uredu nije važna.
U Zadarskoj županiji veliki problem predstavljaju neriješena imovinsko-pravna stanja u katastarskim općinama, spomenuo je zamjenik župana Šime Vicković te dodao da će ponuditi sve potrebne resurse onim investitorima koji su spremni ulagati na području Županije. "Dobili smo 17 milijuna i 200.000 kuna kako bismo zadržali uvjete rada u županiji, a cilj nam je povećati postojeće plaće djelatnika UDU-a", naveo je Vicković.
Poseban izazov kod stvaranja sustava, kao i u pitanju tko će biti uspješniji i prilagodljiviji, veliku će ulogu imati informatizacija. Naveo je to Tomislav Paljak, zamjenik župana Varaždinske županije koji na reformu gleda kao transparentnu platformu za građane koja ulijeva povjerenje u sustav i institucije što je, dodao je, važan iskorak u cijelom procesu. "Ova je najkonkretnija reforma u funkciji građana ove Vlade i dobro da se nije čekalo s njezinom implementacijom. Županija neposredno komunicira s građanima na više razina, a usluge će ovom reformom biti neposrednije i bolje nego dosad. Iz sustava, koji postaje jeftiniji i učinkovitiji, odlazi 608 ljudi, no prema izračunima će nešto što na godišnjoj razini košta 70 milijuna kuna sada iznositi 40 milijuna. Neki će se uredi morati ukinuti, a neke dislokacije zadržati i točno je da prelazak ovlasti može biti od velikog značaja i za gospodarstvo", naveo je.
Bošnjaković također smatra da će županije bolje komunicirati s poduzetnicima. "Pod jednom kapom imat ćemo građevinske dozvole, registraciju i otvaranje obrta, kao i poticajne mjere županije. Novim obrtnicima možemo dati kompletan servis u financijskom smislu, informacije o potporama koje županija nudi i koje im stoje na raspolaganju. Dakle, dobiva se kvalitetnija mogućnost servisiranja potreba poduzetnika i obrtnika", istaknuo je Bošnjaković i dodao da će dio troškova reforme preuzeti iz izvornih proračunskih prihoda i da će za 2020. godinu dobiti 12 milijuna kuna za troškove i plaće zaposlenika koje preuzimaju. "Uz preustroj, ići ćemo i na racionalizaciju, odnosno smanjivanje sadašnjeg broja upravnih odjela s 11 na osam", najavio je.
Župan Kolar na to je istaknuo da treba biti oprezan oko količine posla koju treba odraditi. "U Krapinsko-zagorskoj županiji prilagodit ćemo se i napravit ćemo iskorak, kako bismo brže rješavali predmete. Ubrzat će se procesi i lakše ćemo komunicirati s investitorima. Većina poslova, koja se tiče MSP-ova i, primjerice, izdavanja građevinskih dozvola, dosad je pripadala državno-upravnim predmetima", podsjetio je Kolar. U KZŽ-u izdvojit će dakle dodatna sredstva kako bi pokrili plaće zaposlenika državne uprave jer, kako je objasnio, u njegovoj su županiji plaće bile veće nego one državnih službenika. "Nakon pomne analize, došli smo do zaključka da posao možemo organizirati i bez 25 ljudi koji izlaze iz sustava, za koje smo u županijskom proračunu osigurali sredstva za otpremnine. No, gledajući dugoročno, a prvenstveno imajući na umu to da, ne samo da želimo zadržati kvalitetu svih usluga, već da ju želimo dodatno podići, izgledno je da će se pojaviti potreba za zapošljavanjem manjeg broja osoba", rekao je župan Kolar.
Zamjenik župana Požeško-slavonske županije Vedran Neferović naveo je da kod njih iz državne uprave prelazi 41 osoba, a što se tiče plaćanja, ostat će, kaže, u okviru 20 posto od izvornih sredstava. Na to se Šošić nadovezao da usluga ne bi trebala biti samo efikasnija i brža već i jeftinija. "Ako je 608 ljudi manje, a usluge se pružaju na isti način ili čak brže, onda županije treba tretirati kao opći dio države", smatra Šošić.
U Zagrebačkoj županiji broj djelatnika će se pak udvostručiti. "Imamo 159 ljudi i preuzimamo 139 djelatnika državnog ureda, a da bismo izjednačili plaće i materijalna dobra, moramo osigurati sedam milijuna kuna iz proračuna. Pritom nećemo smanjivati materijalna prava, a problem u svemu predstavlja obrazovna struktura ljudi koji imaju SSS, a koji dolaze na poziciju s boljim uvjetima i plaćom", napomenula je Žužak.
Po dolasku nove izvršne vlasti, kazao je Paljak, smanjio se broj upravnih u Varaždinskoj županiji i 20 posto djelatnika. "Istovremeno smo povećali intenzitet, količinu poslova i efikasnost, primjerice, s dotadašnjih četiri na 250 milijuna kuna europskih investicija godišnje. Nije dakle stvar u broju ljudi već organizaciji i analitici donošenja odluka. Odmah smo znali da od 112 zaposlenih u državnoj upravi nama ne treba više od 50 posto, i u ovom smo trenutku po različitim osnovama na smanjenju od 45 posto. Smanjujući broj zaposlenih digli smo plaće za 14 posto i novim zaposlenicima će se u novom sustavu plaće povećati, odnosno izjednačiti s našim plaćama", naveo je.
Posavec smatra da najprije treba vidjeti kako će stvari funkcionirati. Pritom se dotaknuo funkcionalne decentralizacije, za koju drži da ne donosi rezultate ako je istovremeno ne prati i financijska decentralizacija. "U Međimurskoj županiji omogućit ćemo da sustav bude efikasniji i brži, odradit ćemo sve kako bi građani imali brzu i dostupnu uslugu javnog sektora ali država je ta koja mora stvoriti financijske okvire kako bi što manje opterećivali županijski proračun i novac usmjeravali na infrastrukturne projekte", istaknuo je.
Dabro iz Vukovarsko-srijemske županije kaže da je potrebno pratiti proces integracije ljudi i posla u županiji, a pogotovo financijske troškove koji će biti veći zbog spajanja. "Moramo nastaviti djelovati na decentralizaciji prirodnih resursa, gospodarstva i prihoda svaki u svom području. To su promjenjivi procesi koje treba pratiti i više razgovarati o tome", poručio je Dabro.
U Brodsko-posavskoj županiji očekuju daljnju financijsku decentralizaciju u zdravstvu i obrazovanju. "Tako bismo kao formalni osnivači srednjih i osnovnih škola, bolnica, domova zdravlja i drugih zdravstvenih ustanova mogli njima zaista i stvarno upravljati i podizati standard i materijalne uvjete ovih ustanova i institucija, a ne da županijski proračuni budu, kao sada, samo protok državnih sredstava prema krajnjim korisnicima", napomenuo je Bošnjaković. Njegov je stav da Vlada RH i Hrvatska zajednica dobro surađuju te da su upravo županije najtransparentnije u trošenju proračunskih sredstava što je vidljivo i kroz aplikaciju Otvoreni proračun, ali i najučinkovitije po povlačenju sredstava iz fondova EU. Na to se Šošić nadovezao da će svaka pametna politika slušati njihov glas ako se postigne konsenzus među županijama, a Žužak je poručila da reforma jača županije: "I kad smo najsporiji, brži smo od ureda državne uprave."
Župani i predstavnice i predstavnici županija zaključili su da će se efikasnost povećati s manjim brojem ljudi, no i da će se oni morati prilagođavati novim zahtjevima i zadatcima.