Nakon tri godine rasta BDP-a Hrvatska je dosegnula ekonomsku aktivnost od 51,5 milijardi eura, pri čemu po glavi stanovnika ostvarujemo 12.640 eura, pokazuju podaci iz 2018. godine. Naša ekonomija počiva na potrošnji i prerađivačkoj industriji, jasno je iz makroekonomskih prikaza. Ipak, rast standarda izuzetno je neravnomjeran jer se većina gospodarskih aktivnosti odvija u Zagrebu u kojem je središte financijske industrije, javnog sektora, stručne i znanstvene aktivnosti. U glavnom gradu obrne se svaka treća kuna u Hrvatskoj i on ima 2,5 puta veći standard po glavi stanovnika od najsiromašnijih županija. Jedini koji se mogu mjeriti sa Zagrebom su stanovnici jadranskih županija, međutim oni, kako pokazuju podaci iz 2016., žive od prodaje nekretnina i turizma. Naime, u četirima od sedam jadranskih županija najveći udio u lokalnom gospodarstvu čini sektor trgovine nekretninama, a u dvjema turizam.
Zagreb 35 puta jači od Like
Nije novost da su Slavonija i Lika siromašne te da su to područja u kojima standard ne premašuje ni 50% standarda Europske unije dok Zagreb i Istra imaju gospodarsku aktivnost veću od prosjeka EU. Analiza BDP-a po županijama Hrvatske gospodarske komore otkriva, pak, detaljniju sliku stanja. Pet najrazvijenijih županija u Hrvatskoj stvara 62 posto BDP-a, a u njih deset vrti se 80 posto ekonomije. Ostale županije su siromašne. Dovoljno je reći da Zagreb ima 35 posto veću ekonomsku aktivnost od gospodarstva u Virovitičko-podravskoj, Požeško- slavonskoj ili pak Ličko-senjskoj županiji. Sve tri županije tako su 2016. činile manje od tri posto ukupnog BDP-a u Hrvatskoj, pa su zajedno imale oko 10 milijardi kuna aktivnosti, dok je Zagreb istodobno imao 118 milijardi kuna. Uoči krize Zagreb je imao udio od 111 milijardi kuna u ekonomskoj aktivnosti, a ove tri županije zajedno 12 milijardi kuna. Posljedica toga je da je Zagreb do 2016. dobio 20 tisuća novih stanovnika pa je službeno 2017. u njemu živjelo 802 tisuće ljudi dok su tri najsiromašnije županije izgubile 26 tisuća stanovnika. Po glavi stanovnika te 2016. Zagreb je imao 147 tisuća kuna aktivnosti godišnje, a Ličko-senjska županija primjerice nešto više od 65 tisuća kuna.
Istra i Dalmacija bez proizvodnje
Jadranske se županije mogu nositi sa zagrebačkim standardom, ali samo zbog turizma i prodaje nekretnina. U čak četirima od sedam primorskih županija prodaja nekretnina ima najveći udio u ukupnim gospodarskim aktivnostima, a u dvjema, Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj županiji prvo mjesto zauzima turizam, a poslovanje s nekretninama na drugom je mjestu po udjelu u ekonomiji. To je neodrživ ekonomski model jer će se jednom neizbježno morati iscrpiti imovina koja se može prodati. Istarska županija ima BDP od oko 110 tisuća per capita, a zanimljiva je jer uz turizam u njezinu BDP-u ističe proizvodnja. Kako su podaci iz 2016., obuhvaćeno je i poslovanje Uljanika pa će njegovim gašenjem nažalost vrlo izvjesno u strukturi istarskog gospodarstva za tekuću godinu udio proizvodnje znatno pasti. Gotovo cijela proizvodnja, odnosno 75% nje, smještena je u kontinentalnom dijelu Hrvatske, dok se na Jadranu 2016. proizvelo tek četvrtinu roba. Kada se isključe županije s velikim brodogradilištima, vidi se da se u Istri i Dalmaciji ne proizvodi gotovo ništa. Jačanjem tržišta nekretnina jedino građevinska industrija ima zapaženu aktivnost.
Dobro kaj ste nabrojali tih 5 zupanija inace ljudi nebi znali.