S mirovinom od samo 1360 kn živi 570.000 umirovljenika

Matica umirovljenika Hrvatske jedna je od najbrojnijih i najstarijih organizacija civilnog društva s više od 200 tisuća aktivnih članova. Na njezinu čela nalazi se Višnja Fortuna, s kojom razgovaramo o utjecaju mirovinske reforme na umirovljenike.

Kako komentirate predloženu mirovinsku reformu? U njoj  povećanje mirovine za 3 posto mogu očekivati samo korisnici najniže mirovine, njih oko 250 tisuća?

Uočili smo da je već u radnoj verziji predloženo najmanje promjena koje bi išle u korist sadašnjih umirovljenika i da se nameće veća „briga“ za buduće, čak i one iza 2030. prema kojima ova Vlada neće imati neku veću odgovornost. Nismo protiv toga da se misli i na buduće umirovljenike, ali svima treba biti nedvojbeno jasno da je rješavanje gorućih problema sadašnjih umirovljenika najbolje jamstvo da će i budućima biti bolje. Predložili smo najvažniju promjenu, koja je od presudnog značaja za sadašnje i buduće umirovljenike, da se mirovine usklađuju samo s rastom većeg indeksa plaća ili potrošačkih cijena, a ne njihovom kombinacijom koja je do sada pokazala krajnje loše rezultate. I taj naš prijedlog je kompromisno rješenje jer time ne bismo povećali mirovine, nego bismo samo zaustavili stalni pad postotka rasta prosječnih mirovina u odnosu na prosječne plaće.

Kakav je učinak švicarske formule?

Godinama upozoravamo da rješenja, odnosno formule za usklađivanje mirovina nisu dobre i baš zbog njih smo pali na samo dno u Europi jer su nam prosječne mirovine najniže u odnosu na prosječne plaće. To zaostajanje rasta mirovina u odnosu na rast plaća zabrinjavajuće je i postaje neodrživo. Otkad je počelo usklađivanje mirovina na ovaj način s plaćama i troškovima života, odnosno rastom potrošačkih cijena, mirovine su zaostale za rastom plaća za 14,2 posto. A reformom koja je bila uvedena 1999. godine bilo je zajamčeno da mirovine neće u postotku zaostajati za rastom plaća, nego da će biti i u povoljnijoj poziciji jer će se usklađivati i s troškovima života. Mi moramo ozbiljno razmisliti kako to nadoknaditi umirovljenicima. Najnoviji je primjer da su umirovljenici primili prosječnu mirovinu u lipnju ove godine u iznosu od 2344 kune što je bilo svega 36,9 posto prosječne plaće. Odmah treba kazati da je to najniži udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći.

Što predlažete?

Nemoguće je prihvatiti da ostane postojeći način usklađivanja mirovina za prvo polugodište tekuće godine u omjeru kakav je bio u „švicarskoj formuli“. Ali i dalje nudimo dijalog i dogovor kako bismo pronašli najbolje rješenje za umirovljenike i za proračunski održiv prijedlog kao, na primjer, usklađivanje čak i na način da se zbroji 80% većeg parametra i 20% manjeg parametra cijena ili plaća, a spremni smo i na usklađivanje samo s indeksom rasta plaća. Najavu da će se za tri posto povećati najniže mirovine mi u Matici prihvaćamo i pozdravljamo, ali ne možemo biti time nikako zadovoljni jer je puno veći broj umirovljenika u siromaštvu i s mirovinama kojima ne mogu pokrivati elementarne životne troškove.

Tražili ste i nasljeđivanje obiteljskih mirovina?

Predlagali smo i argumentirali da treba mijenjati model obiteljske mirovine tako da bračni partneri mogu naslijediti dio mirovine umrloga jer su kroz svoj radni vijek oboje izdvajali doprinose za svoje mirovine i da se ta praksa iz mnogih europskih zemalja primijeni i kod nas, ali smo spremni i dalje na dijalog i mogućnost prolongiranja toga prava ovisno o mogućnostima proračunu za godinu dana. Kada je riječ o drugom stupu, mi iz Matice i Sindikata umirovljenika tražimo reformu i tog stupa obveznog mirovinskog osiguranja. Dajemo prednost prvom stupu iz kojeg svi sadašnji umirovljenici, a u najvećem dijelu i budući, primaju mirovinu. Podržali smo prijedloge da se svima iz drugog stupa omogući prelazak u prvi stup i da tako osiguraju i dodatak od 27 posto, odnosno da imaju pravo izbora.

Nacionalna mirovina za ljude koji nisu nikad radili ili su radili kraće od 15 godina odgođena je za bolja vremena. Koliko je siromaštvo rašireno među starijim ljudima?  

Hrvatska je među siromašnijim zemljama Europske unije. Stopa siromaštva kreće se oko 20%, a u starijoj populaciji penje se i do 32,7%. Osim toga, prosječna je mirovina za samo 81 kunu viša od linije siromaštva koju je Državni zavod za statistiku utvrdio na 2321 kuni. Matica umirovljenika na temelju svojih podataka, temeljenih na službenoj statistici, izračunala je i da i nakon „porasta“ mirovina od 2,7 posto čak pedeset posto umirovljenika, ili njih 570.000 koji su mirovinu ostvarili po Zakonu o mirovinskom osiguranju, ima prosječnu mirovinu od svega 1360 kuna. Dakle, to je „povećanje“ za njih od samo 36 kuna mjesečno, a taj iznos mirovine i dalje je na razini ispod socijalne pomoći i daleko ispod linije siromaštva. Socijalna isključenost iz obitelji, rada i kulturnog života ostavlja nesagledive posljedice na kvalitetu života umirovljenika i zato je jedan od važnih ciljeva Matice socijalno uključivanje naših umirovljenika kroz prava, usluge, druženja, izlete i druge sadržaje. Prijedlog Matice i Sindikata umirovljenika i uvođenje tzv. nacionalne, odnosno državne mirovine za osobe starije od 65 godina koje nemaju minimum mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu za sada je odgođen. Takvu naknadu za starije, od najčešće 65 godina života, imaju gotovo sve zemlje EU i više od 110 zemalja u svijetu. Hrvatska bi takvu naknadu trebala uvesti paralelno s mirovinskom reformom, no ne i kao njezin dio jer je riječ o socijalnom, a ne mirovinskom davanju.

Kakav je stav Matice o zapošljavanju umirovljenika uz zadržavanje mirovine?

Podržavamo prijedlog za proširenje prava na rad umirovljenika bez obustave mirovine i tražimo da se to odnosi na sve kategorije umirovljenika i da im se omogući izbor između rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine ili na pola radnog vremena s punom mirovinom. Matica će u realizaciji ove mogućnosti zapošljavanja umirovljenika ponuditi i svoje aktivno sudjelovanje u suradnji s drugim institucijama. To bi, po našim predviđanjima, mogao biti jedan od oblika senior-servisa u kojem bi bila i evidencija umirovljenika koji traže zaposlenje uz uvjete koje imaju. Želja nam je pružiti potporu našim umirovljenicima u mogućnosti zapošljavanja sukladno zakonu kako bi se što lakše ponovno uključili u svijet rada.

Pogledajte i video: Prosvjed protiv mirovinske reforme

Video: Danijel Lijović