Ljudi koji su pred mirovinom najviše su zbunjeni promjenom mirovinskih zakona jer se boje da će ih zakačiti nepovoljnija promjena. Stoga donosimo odgovore na nekoliko najčešćih pitanja vezanih uz odlaske u mirovinu.
1. Imam uvjete za prijevremenu mirovinu po sadašnjem zakonu, što će biti ako ostanem raditi, hoću li proći lošije?
Svima koji imaju uvjete za mirovinu i nisu sigurni što je povoljnije preporučujemo da se obrate nadležnom uredu mirovinskog osiguranja u mjestu stanovanja gdje mogu dobiti preliminarne izračune o visini mirovine i točne podatke o uvjetima umirovljenja. Nitko tko se dulje zadrži u radnom odnosu ne bi trebao proći lošije od radnika sličnih uvjeta koji ode u prijevremenu mirovinu, no prijelazna su razdoblja uvijek škakljiva.
Sad je, recimo, manja penalizacija za ljude koji imaju više staža pa se radnicima koji imaju 37, 38 ili 39 godina staža više isplati otići u prijevremenu mirovinu po sadašnjem zakonu nego čekati prijedlog novoga. No, ponavljamo, svačija je situacija specifična i točan odgovor može dobiti u nadležnim službama. Ljudi koji su se rano zaposlili i imaju 41 godinu staža, prema sadašnjem zakonu moći će u mirovinu kad navrše 60 godina, a prema prijedlogu novoga 61, odnosno od 2027. godine 62 godine.
2. Kolika će mi biti mirovina ako zarađujem oko pet tisuća kuna, a moj muž oko deset tisuća?
Sve ovisi koliki vam je staž, no za sve plaće do približno 4700 kuna vrijedi pravilo da se godina staža množi sa 65 kuna kolika je sad najniža mirovina po godini staža. Za 35 godina to bi bilo 2275 kuna, no kad biste išli u prijevremenu mirovinu, dobiveni iznos umanjuje se za približno četiri posto po godini, odnosno 20 posto za pet godina, pa biste spali na približno 1800 kuna. Muževa prijevremena mirovina mogla bi biti oko četiri tisuće kuna, a puna starosna ako skupi 40 godina staža oko pet tisuća kuna. Dakako, uz uvjet da je cijeli radni vijek zarađivao jednu i pol prosječnu plaću u državi.
3. Tko može naslijediti moju štednju iz drugog stupa?
Zakonski nasljednici mogu taj novac dobiti u ostavinskoj raspravi jedino ako umrete prije nego što odete u mirovinu. Sredstva koja su skupljena u drugom stupu ponajprije su namijenjena za isplatu mirovina te se za živućeg člana mogu koristiti jedino za isplatu mirovine. Oni koji zadrže mirovinu drugog stupa mogu birati hoće li isplatu dijeliti s nekim drugim ili će od mirovinskog društva tražiti da mu odrede pojedinačnu mirovinu. Inače, mirovine iz drugog stupa isplaćuju se doživotno kao i iz prvog stupa.
Ako se osiguranik odluči za podjelu s članom obitelji nakon njegove smrti, tzv. zajedničku doživotnu mirovinu, njegova će mirovina biti niža od pojedinačne. Član obitelji koji naslijedi mirovinu iz 2. stupa ne mora se odreći svoje mirovine, nego prima obje. Većina osiguranika drugog stupa uglavnom se vraća u prvi mirovinski stup, a s dilemom hoće li novac iz drugog stupa dijeliti s nekim od članova obitelji dosad se susrelo svega 300-tinjak umirovljenika s visokim plaćama.
4. Zašto ne mogu svoj novac povući iz drugog stupa?
Isplata dijela štednje – do 30 posto – moguća je samo iz trećeg mirovinskog stupa. Ima prijedloga da se osobama koje zadrže mirovinu drugog stupa omogući povlačenje od 10 do 20 posto ukupne štednje, no što će na kraju biti od te ideje ovisi kakvo će biti konačno rješenje za 27 posto dodatka. Prenese li Vlada isplatu dodatka i na osiguranike drugog stupa proporcionalno uplatama, što predlažu mirovinski fondovi, stručnjaci upućeni u mirovinski sustav i Hrvatska stranka umirovljenika, tada jednokratne isplate vjerojatno neće biti.
5. Rođena sam 1962. i imat ću uvjete za mirovinu 2020. Što mi je bolje, ostati u drugom stupu ili vratiti se u prvi?
Sve ovisi koji će prijedlog proći. Ako bude prema onome što je predložio ministar Pavić za generacije rođene 1962. i blizu te godine zapravo i nema dileme – svi će se vratiti u prvi stup jer samo tako mogu spriječiti pad mirovina. No, povratnika u prvi stup bilo bi bitno manje ako se dodatak prenese i na osiguranike drugog stupa jer bi tada bili “tu negdje”. Jedino bi radnici čija se plaća kreće oko minimalca u svakoj varijanti bolje prošli pod državnim skutima.
6. Kad najranije mogu u mirovinu i zaposliti se na četiri sata?
Tek kad navršite 62 godine života i skupite 35 godina staža.
>> Pogledajte stav HUP-a o najavljenoj mirovinskoj reformi
Najbolje je ne raditi i živjeti od socijale,krasti i prositi na cesti..