S pacijentima rade 4 sata

Nedavni prosvjed liječnika primarne zdravstvene zaštite radi izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti u eter su izbacili i neke pojmove, poput “uvođenja rada po smjernicama”, koji javnosti nisu potpuno jasne ni objašnjene. Upravo je rad po smjernicama izjednačen s “20 minuta po pacijentu” i tumačen je kao ciljana mjera primarnih liječnika u svrhu bunta i stvaranja gužve. Dalje o smjernicama ni slova, što i ne čudi jer je izostanak nacionalnih smjernica hrvatska boljka.

Svatko ima svoj “modus”

Tako je zapravo i tih “20 minuta po pacijentu” nastalo iz nekadašnje “plave knjige”, popisa dijagnostičkih terapijskih postupaka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kojim je nacionalni osiguravatelj propisao i vrijeme potrebno za neki postupak. Za prvi pregled pacijenta tako stoji 20 minuta, što ne znači da će, kako je javnost prihvatila, liječnik pacijenta koji je došao po uputnicu ili recept htio ne htio “zatočiti” na 20 minuta. Uostalom, to ne propisuje ni “plava knjiga” kao ni generalne medicinske smjernice.

U praksi, na primarnoj razini zdravstvene zaštite svaki tim sam strukturira svoje radno vrijeme. Dakle, raspored rada, primjerice, obiteljskih liječnika nije unificiran u tom smislu, a ono što liječnici moraju u toj svojoj organizaciji posla jest poštovati zakon i ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje su nam također odgovorili da timovi sami organiziraju svoj način rada, a obilazeći zagrebačke domove zdravlja za takozvanog bijelog štrajka u utorak, jasno je iz samih obavijesti na vratima liječničkih ordinacija da svatko ima neki svoj “modus”. Tako, primjerice, kada na jednim vratima pročitamo i zbrojimo sve što je liječnik napisao svojim pacijentima u danu, njemu za pacijente u ambulanti (izuzev onih koji ujutro dođu na vađenje krvi) ostanu četiri sata. Ujutro od sedam do osam prima samo one koji vade krv, od 10 do pola 11 je na pauzi, od 12 do 13 sati obavlja telefonske konzultacije, a potom ide u kućne posjete.

Takva je organizacija jedne ordinacije, u drugoj se pak moglo pročitati da primaju samo naručene pacijente, u trećoj da je liječnik na godišnjem te informaciju tko je zamjena i da zamjeni ne dolaze radi uputnica. Upravo je potonja obavijest protuzakonita, što su nam potvrdili i u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, jer pacijent ima jednaka prava i kod liječnika koji mijenja njegova odabranog liječnika.

Sat vremena telefona

Primarna je zdravstvena zaštita izmjenama spomenutog zakona iskočila u prvi plan; liječnici su najavljivali razne akcije, upozoravali na pretrpanost administrativnim poslovima i pisanjem ispričnica, putnih naloga, doznaka itd. Obično se to sve radi potkraj radnog vremena jer ordinacije u pravilu primaju pacijente do 13 sati odnosno do 19 sati u popodnevnoj smjeni. U praksi susrećemo i puno natpisa da se knjižice pacijenata ipak primaju samo do 12 ili do 18 sati.

Kako nam objašnjavaju liječnici, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje delegirao im je i da u radno vrijeme ostave sat vremena kada se pacijentima javljaju na telefon. Mnogi su to vrijeme fiksirali i pacijentima u čekaonici tada također nisu dostupni. Upravo je ta dostupnost gotovo opjevana o hrvatskom zdravstvu, a pacijenti se ne čuju.

Činjenica jest, slušajući liječnike, da sve manje imaju vremena raditi svoj medicinski posao i da se to ne rješava, ali je isto tako činjenica i da su s druge strane pacijenti kojima je njihov liječnik sve manje dostupan, bilo to na pet ili 20 minuta.

Obiteljski liječnici sami organiziraju svoj način rada

Ovo su simptomi koje ne biste nikada povezali s tim da imate problema sa srcem: