Imenovanjem mitropolita Porfirija na čelo Srpske pravoslavne crkve približava se i datum mogućeg pohoda pape Franje Beogradu, ali i srbijanskog priznanja Kosova, smatraju u Vatikanu.
Dopisnica iz Vatikana za list Messaggero Franca Giansoldati prenosi da dolazak Porfirija Perića na čelo SPC-a papi Franji daje nadu u mogućnost skorog pohoda Beogradu, a tamo su htjeli otići i Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. Srpska crkva je među pravoslavnim svijetom bila najzatvorenija prema Vatikanu, a Porfirije, koji je bio šest godina na čelu SPC-a u Hrvatskoj, otvoreniji je od svoga prethodnika Irineja.
Vatikan ima dobre odnose s Bartolomejem I., vrhovnim poglavarom Ekumenske Carigradske patrijaršije i „prvim među jednakima“ (primus inter pares) patrijarsima Pravoslavne crkve. U Havani, u veljači 2016. godine, dogodio se povijesni susret između poglavara Rimokatoličke Crkve pape Franje i moskovskoga patrijarha Kirila, poglavara Ruske pravoslavne crkve. To je bio prvi susret jednog rimskog pape i ruskoga patrijarha, simboličan trenutak nakon raskola 1054. godine.
Objavili su i zajedničku Deklaraciju koja sadrži 30 točaka. Izrazili su nadu u ponovnu uspostavu jedinstva kršćana između dvije Crkve. U deklaraciji se spominju pitanja vezana za ateizam, sekularizam, konzumerizam, pitanja migranata i izbjeglica, važnost obitelji, braka itd., a posebni dio odnosi se na Ukrajinu, pozivaju se na oprez sve strane uključene u taj sukob. Papa Franjo pohodio je gotovo sve države koje okružuju Srbiju. Bio je u Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj, Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji. Dakle, u gotovo svima s većinskim pravoslavnim stanovništvom. Preostala je Srbija čija je pravoslavna crkva vrlo kruta prema Vatikanu. Osim toga, tu je i pitanje kanonizacije kardinala Stepinca.
SPC upozorava da u vrijeme tzv. NDH zagrebački nadbiskup nije dovoljno zaštitio srpsko i židovsko pučanstvo da bi, bez obzira na to što ga smatraju mučenikom komunizma, bio proglašen svetim i time postao prihvaćen u cijelome svijetu. Kada sam na povratku iz Skoplja u Rim (7. svibnja 2019.) u zrakoplovu pitao papu Franju o kanonizaciji kardinala Stepinca kojoj se gotovo jedinstveno protivi pravoslavni svijet, dobio sam odgovor da ga Hrvati mogu molitvama zagovarati kao blaženika. Vama Hrvatima, što se tiče molitvi, ništa ne mijenja je li Stepinac blaženik ili svetac, kazao je Papa.
No Franjo je dao do znanja da postoje novi dokumenti o Stepinčevu djelovanju tijekom Drugog svjetskog rata koje treba proučiti. Nije se stekao dojam da je riječ o dokumentima koje je u Vatikan poslao SPC. Porfirije je, osim toga, u dobrim odnosima sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem koji se nije protivio Papinu dolasku u Srbiju, ali je uvijek konačnu odluku ostavljao crkvenim poglavarima koji nisu željeli primiti gosta iz Vatikana. Na pripremi toga povijesnog putovanja radi vatikanski nuncij u Beogradu Luciano Suriani koji se smatra jednim od najboljih diplomata Svete Stolice i zbog toga ga je Franjo poslao u Srbiju.
Prema mišljenju nekih promatrača, piše Messaggero, Porfirije, koji je sa 60 godina jedan od najmlađih episkopa SPC-a, nije toliki protivnik neovisnosti Kosova, a to bi moglo otvoriti put Vučiću da konačno riješi to neugodno pitanje u pregovorima s Prištinom. Važno je i to što je novi patrijarh osoba koja posvećuje veliku pozornost komunikacijama i zasigurno će utjecati na osuvremenjivanje predstavljanja SPC-a.
Pa jedino sto je do sada dokazo je pjevanje cetnicki pjesama sto je dobar znak za nastavak zlocinacke politike crkve za sve ne srpske zitelje