Iako su svi saborski klubovi danas podržali predložene dopune Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, rasprava se povela oko toga treba li, osim za žrtve Bleiburga i Križnog puta, kao spomendan proglasiti i dan sjećanja na žrtve Jasenovca.
Raspravu je pokrenuo Damir Kajin, koji je u ime Kluba IDS-a najavio amandman da se kao spomendan ubuduće obilježava i sjećanje na jasenovačke žrtve, rekavši kako mu je sporno obrazloženje HSS-a i HDZ-a da se komemoracija žrtvama za hrvatsku slobodu i neovisnost na Bleiburgu želi organizirati i subotom kako bi mogla okupiti više svećenstva.
"Nije korektno da, s druge strane, više biskupa i svećenstva ne nazoči komemoraciji žrtvama u Jasenovcu", rekao je, istaknuvši kako ne prihvaća nedavno iznesene teze da je Katolička crkva tijekom II. svjetskog rata dominantno bila na strani ustaša i danas rehabilitira ustaštvo, ali da je "Crkva trebala biti hrabra pred Pavelićem kakva je bila pred Titom nakon 1945.".
"Što više Crkva bude bježala od Jasenovca, to će više biti prozivana za šutnju o Jasenovcu", poručio je Kajin, zatraživši da predstavnik Sabora koji će uskoro govoriti na Bleiburgu osudi one koji se tamo okupe s ustaškom ikonografijom.
Kajinovo izlaganje izazvalo je nezadovoljstvo u HDZ-ovim klupama, a Ivan Bagarić optužio ga je za "fumićevske, bezbožne i neljudske nastupe o Crkvi".
Josip Đakić (HDZ) naglasio je da su, za razliku od Jasenovca, žrtve Bleiburga desetljećima prešućivane, da nitko za njih nikada nije odgovarao, te da je stoga nužno i tim žrtvama konačno na dostojanstven način odati počast.
Nevenka Marinović (HDZ) napomenula je kako je namjera predlagatelja osigurati "svečanije, brojnije i dostojanstvenije odavanje počasti žrtvama Bleiburga i obilježiti mjesta masovnih grobnica".
Upravo obrazloženje da se dopune predlažu kako bi na Bleiburg došlo više svećenstva i hodočasnika smeta i Miljenka Dorića (HNS), koji je kazao kako se "nikada ne bi usudio reći da te svečanosti nisu bile dovoljno svečane jer nije bilo dovoljno svećenika i vjernika".
Osnovna bi poruka s Bleiburga, ističe, trebala biti ta da se mladim generacijama uputi objektivna informacija o tim za hrvatski narod teškim vremenima, kako se bleiburška tragedija nikada više ne bi ponovila.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja trebalo bi, smatra Dorić, provesti analizu koliko se i na koji način na školskim satovima povijesti govori o tragedijama na Bleiburgu, u Jasenovcu i Vukovaru, odlaze li učenici na organizirane posjete tim mjestima.
Andrija Hebrang (HDZ) je u ime predlagatelja istaknuo da nije riječ o zakonu o Bleiburgu, nego o prijedlogu da se kao spomendan obilježava dan sjećanja na sve žrtve pale za hrvatsku slobodu i nezavisnost.
Zalaže se, kaže, za izjednačavanje žrtava i ustaškog i komunističkog režima, ali to se, ističe, ne može napraviti ovim zakonom, neravnopravnim ocijenivši to što se antifašističke žrtve obilježavaju kao blagdan, a žrtve Bleiburga i druge pale za slobodu i neovisnost samo kao spomendan.
Hebrang odbacuje ocjene kako se dopune zakona ne trebaju donositi zbog svećenstva, napominjući kako se dopunama žele ispraviti nepravde prema kleru koji je gotovo 50 godina potajice odavao počast hrvatskim žrtvama.
Ivan Hanžek (SDP) zastupnike je pozvao da se, 18 godina od državne samostalnosti i 60 godina nakon završetka II. svjetskog rata, "više ne dijele na partizane i ustaše".
"Mladima moramo pokušati dati objektivnu povijesnu sliku, niti uljepšanu, niti karikiranu zbog dnevno-političkih i inih poruka. Nemojmo ovu raspravu svesti na lijevu ili desnu, crvenu ili crnu, nego s dostojanstvom prema svim žrtvama", poručio je.
I njegov stranački kolega Zvonimir Mršić pozvao je zastupnike da se okane rasprava o prošlosti, da raspravljaju o onome što građane muči, poput poskupljenja benzina, "jer na koncu neće imati za benzin do Bleiburga".
SDP-ovci su najavili amandman po kojemu bi se dan hrvatskih branitelja, umjesto 5. kolovoza kako predlažu HSS i HDZ, obilježavao 18. studenoga, zajedno s danom sjećanja na žrtve Vukovara.
(Hina)