HRVATSKI SABOR

Sabor želi nadzirati privatizaciju Ine i HEP-a

27.02.2002.
u 00:00
* Z. Babić-Petričević napustila sjednicu nakon izjave J. Reihl-Kir da su sudske odluke iz doba HDZ-a osramotile hrvatsko pravosuđe
Pogledaj originalni članak

ZAGREB - Pripremajući se za ovotjednu sjednicu Sabora, zastupnici vladajuće koalicije jučer su na zatvorenoj sjednici raspravljali o Prijedlogu zakona o privatizaciji HEP-a i Ine. Vlada s premijerom Račanom na čelu želi biti sigurna da će taj veliki privatizacijski projekt imati potporu koalicijskih zastupnika, pa je odlučila da se eventualne dvojbe razriješe na sastanku zastupničkih klubova kako se na plenarnoj sjednici ne bi vodile nepotrebne rasprave, koje bi mogle ostaviti dojam da Vlada nema potporu svih koalicijskih partnera. Nakon zatvorene sjednice, potpredsjednik Sabora Mato Arlović, koji i koordinira rad klubova vladajuće koalicije u parlamentu, izjavio je da će zastupnici ostaviti dovoljno vremena Vladi da razmotri primjedbe koje će se čuti u saborskoj raspravi, te da bi privatizacijski posao mogao biti gotov do kraja godine.

Tko drži ostatak Janafa

Jedno od pitanja na koje su zastupnici vladajuće koalicije tražili odgovor od premijera Račana bilo je i hoće li Sabor moći nadzirati cijeli tijek privatizacije ili samo strateška pitanja. Neke je zastupnike zanimala vlasnička struktura Jadranskog naftovoda, s obzirom na to da je Vlada najavila da želi zadržati 51 posto, a poznato je da Ina drži 38 posto dionica. Tko drži ostatak JANAF-a, bilo je pitanje na koje zastupnici nisu dobili jasan odgovor. No, zaključeno je da će Vlada pripremiti simulacije pojedinih modela privatizacije Ine i HEP-a najkasnije do drugog čitanja tih zakona i dati ih na uvid zastupnicima. Osim toga, zastupnici vladajuće koalicije izrazili su i zabrinutost zbog pitanja je li model privatizacije tih tvrtki ulaskom strateških partnera najbolji ili se može očekivati da će na kraju biti otpušteno od 10.000 do 15.000 ljudi.

Odbor za zakonodavstvo, pak, podržao je prvu verziju zakona kojim bi se trebao proširiti krug građana koji će biti oslobođeni zdravstvene participacije. Naime, prema vrijedećem zakonu, oslobođeni su djeca i maloljetnici te civilni i ratni invalidi, a krug bi se trebao proširiti uvođenjem imovinskog cenzusa koji bi olakšao liječenje siromašnijim građanima. Vlada je pred Sabor došla s prijedlogom da participacije budu oslobođeni svi građani koji imaju manje od 1330 kuna mjesečno po članu obitelji, što je 40 posto proračunske osnovice za plaću. No, Jadranka Kosor (HDZ) upozorava da je predloženi cenzus mali i da će mnogi umirovljenici koji budu morali u bolnicu biti zdravstveno ugroženi jer će morati plaćati participacije. Zato je J. Kosor predložila da cenzus bude najniža plaća u RH, koja trenutačno iznosi 1800 kuna.

Odbor za zakonodavstvo raspravljao je i o prijedlogu izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je izradio Drago Krpina (HDZ), a cilj je tih izmjena da najveći dio od 1,1 milijun hektara državnog zemljišta bude prodan obiteljskim gospodarstvima. Da bi to bilo moguće, smatra Krpina, potrebno je ukinuti blokade koje postoje u zakonu. Jedan od Krpininih prijedloga jest i to da se seoskim obiteljskim gospodarstvima dade mogućnost da poljoprivredno zemljište kupe od države uz popust od 70 posto.

Zatražena rehabilitacija razriješenih sudaca

Saborski Odbor za ljudska prava jučer je prekinuo svoju sjednicu na kojoj se raspravljalo o prijedlogu rehabilitacije sudaca i državnih odvjetnika. Razlog je bio demonstrativan odlazak Zdenke Babić-Petričević (HDZ) nakon izjave potpredsjednice Odbora Jadranke Reihl-Kir (SDP) da pravna država nije funkcionirala proteklih deset godina te da su sudske odluke iz tog razdoblja osramotile hrvatsko pravosuđe i nanijele nepravdu oštećenicima i sucima koji su razriješeni bez obrazloženja. Naime, odlaskom Zdenke Babić-Petričević, Odboru je ponestalo kvoruma.

U ime Pododbora za ljudska prava, Sanja Zoričić-Tabaković zatražila je rehabilitaciju sudaca koji su razriješeni ili neimenovani u razdoblju HDZ-ove vlasti. Kazala je kako je 60 posto hrvatskog pravosuđa izmijenjeno neimenovanjima i razrješenjima, od kojih su mnoga provedena po nekim drugim kriterijima, a ne prema stručnosti. Ustvrdila je i kako bi Sabor te ljude trebao rehabilitirati i pojedinačno im se ispričati.

Odbor za gospodarstvo jučer je podržao izvješće o rezultatima provedbe Zakona o otocima.

Pogledajte na vecernji.hr