U Vladi i dalje smatraju da su suci koji su odlučivali o izručenju Josipa Perkovića Njemačkoj pogrešno primijenili zakon. Osoba iz samog vrha izvršne vlasti kaže da će Vlada zbog toga od Sabora tražiti vjerodostojno tumačenje Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, tj. zakonskih normi o zastari kao razlogu za odbijanje europskog uhidbenog naloga.
Vjerodostojnim tumačenjem Vlada više ni na koji način ne može utjecati na Perkovićevu sudbinu. Ona je sada isključivo u rukama njemačkog pravosuđa, ali će se, kaže naš sugovornik iz Vlade, spriječiti da sudovi ubuduće izručuju osobe kojima se po hrvatskim zakonima više ne može suditi zbog zastare.
Kakva je procedura
Nedopustivo je, smatra visokorangirani dužnosnik, da se dovodimo u situaciju u kojoj mi Njemačkoj izručujemo Perkovića unatoč zastari, a oni nama zbog zastare odbijaju predati Ivana Radoševića, kojemu se u Hrvatskoj sudi jer je za više od sto milijuna kuna oštetio tvrtku Zagrepčanka.
Iz zakonskih odredbi jasno proizlazi da se isključenje provjere dvostruke kažnjivosti ne odnosi na zastaru, no neki suci to ignoriraju, pa ne preostaje drugo nego da Sabor donese vjerodostojno tumačenje po kojem će onda morati suditi – izričit je naš sugovornik.
Prema Poslovniku Hrvatskog sabora prijedlog za vjerodostojno tumačenje zakona može dati svaki zastupnik, klubovi zastupnika, radna tijela Sabora te Vlada. Procedura kojom se donosi vjerodostojno tumačenje ista je kao i ona koja je predviđena za donošenje samog zakona. To znači da Vlada treba navesti za koje odredbe Zakona o suradnji traži tumačenje (to je članak 10. koji govori o isključenju dvostruke kažnjivosti i navodi kod kojih je djela to isključenje prisutno) i kako bi ono trebalo glasiti. Prijedlog prolazi kroz radna tijela Sabora i o njemu se glasa na sjednici te u uobičajenoj proceduri prihvaćanja propisa. S obzirom na to da ti postupci iziskuju određeno vrijeme, realno je da se vjerodostojno tumačenje po kojem bi zastara kaznenog progona, ako je nastupila u Hrvatskoj, bila razlog za neizručivanje ne bi mogao primijeniti ni na slučaj Zdravka Mustača ako bi sud obitelji žrtve dozvolio žalbu na odluku o neizručivanju.
Nove političke rasprave
Vladina inicijativa u vezi s primjenom europskog uhidbenog naloga koju nam je najavio visoki vladin dužnosnik vjerojatno će iznova otvoriti žestoke političke rasprave. Tako Vladimir Šeks kaže da Klub HDZ-a sigurno neće podržati zahtjev za vjerodostojnim tumačenjem. – Smatramo da je Zakon o pravosudnoj suradnji jasan i nema potrebe za dodatnim tumačenjima – kaže Šeks.
O samom institutu vjerodostojnog tumačenja zakona koji predviđa Poslovnik Sabora Šeks govori kao o ostavštini iz bivšeg, socijalističkog sustava. Partija je uz pomoć njega mogla još i dodatno kontrolirati sudstvo. Od devedesete do danas taj se institut primjenjivao vrlo rijetko. Šeks kaže da se sjeća više situacija u kojima su zastupnici ili klubovi zastupnika tražili autentično tumačenje, ali je saborska većina to odbila.
(Foto:Patrik Macek/PIXSELL)
Bivša premijerka Jadranka Kosor, u čijem je mandatu donesen Zakon o suradnji u kaznenopravnim stvarima sa zemljama EU (i poslije mijenjan), kaže da to što je institut vjerodostojnog tumačenja relikt iz bivšeg sustava ništa ne znači. – Nedavno smo mijenjali Poslovnik Sabora i ne sjećam se da je itko imao ikakvu primjedbu na ovaj institut – kaže J. Kosor.
Prema njezinu mišljenju vjerodostojno tumačenje pomoglo bi sudskoj praksi koja je donosila različite odluke. – Treba imati u vidu i praksu zemalja članica EU. Također treba shvatiti i to da smo ravnopravna članica EU i kako naš glas vrijedi jednako kao i drugih 27 – kaže bivša premijerka dodajući da se boji kako pokretanje ovog postupka neće donijeti ništa dobro, već će opet izazvati političku kakofoniju u kojoj će se svakog tko bude sudjelovao u raspravi etiketirati kao zaštitnika udbaša.
Smatra da bi bilo bolje provesti prethodnu raspravu u Saboru i na nju pozvati pravne stručnjake. Na kraju, kaže, svega ovog ne bi bilo da se Vlada u lipnju nije upustila u izmjene zakona.
>> Perković će biti u zloglasnom zatvoru gdje 600 čuvara pazi 2100 zatvorenika
Da je Hrvatska raspisala tjeralicu za Radosevicem ,ili pokrenula kazneni postupak (proces)u vremenskom razdoblju Njemacka ga sigurno nebi odbila izrucit Hrvatskoj,ali kad se godinama ni jedna vlada ne bavi Radosevicem nit takvim lopovim ako on onda takav propust padne po Njemackom zakonu nakon 5(pet )godina u zastaru.. Pa sta se sad cude ko pura dreku... Njemacka ne mjenja zakone kao nasa vlada tri dana prije pristupa i primanja u clanstvo EU zemalja,to je bit istine...