Najstariji plinovod za izvoz ruskog plina u Europu, onaj koji vodi preko Ukrajine, jučer je prestao transportirati plin nakon što je Ukrajina ostala nepokolebljiva u namjeri da ne obnovi petogodišnji ugovor s ruskim Gazpromom o tranzitu ruskog plina preko slobodnog ukrajinskog teritorija prema Slovačkoj, Mađarskoj i dalje prema Europi.
– Zaustavili smo tranzit ruskog plina. Ovo je povijesni događaj. Rusija gubi svoja tržišta i pretrpjet će financijske gubitke, a Europa je već ranije donijela odluku o odustajanju od ruskog plina – poručio je ukrajinski ministar energetike German Galuščenko, citiran prema agencijama.
Ograničeni kapaciteti
Slovačka i njezin premijer Robert Fico najglasniji su u izražavanju nezadovoljstva obustavom dotoka ruskog plina, Mađarska također, premda u nešto manjoj mjeri jer su Mađari spojeni na alternativni ruski plinovod preko Turskog toka (Crnim morem) i Balkanskog toka (preko Bugarske i Srbije), no praktički sve druge europske zemlje diverzificirale su svoje opskrbne pravce i ne ovise toliko o ruskom plinu kao jedinoj opciji. Hrvatska je također na vrijeme diverzificirala svoju opsrkbu plinom u trenutku kad je izgradila i pustila u upotrebu LNG terminal na Krku. Ukrajina od kraja 2015. ne kupuje plin od Rusije, ali je dopuštala tranzit ruskog plina preko ukrajinskog teritorija na zapad. Posljednji ugovor o tranzitu potpisan je 2019. na razdoblje od pet godina i on je sada istekao. Ukrajinska vlada odbila ga je produljiti jer ne želi pomagati u financiranju Rusije, koja već skoro tri godine vodi brutalnu agresiju protiv Ukrajine, a i u novogodišnjoj noći napadala je Kijev dronovima-kamikazama. Protok ruskog plina preko Ukrajine obustavljen je jučer u 5 sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu.
- S obzirom na to da je Ukrajina u više navrata nedvosmisleno odbila produljiti ovaj sporazum, Gazprom je izgubio tehničku i pravnu sposobnost za tranzit plina kroz Ukrajinu od 1. siječnja 2025. u 8 po moskovskom vremenu - priopćeno je iz ruske energetske kompanije Gazprom.
Slovačka vlada poručila je da ima dovoljno rezervi plina i alternativnih zaliha za ovu godinu. Iz Europske komisije poručuju da je plinska infrastrukturna mreža u EU dovoljno fleksibilna te opskrbljena zalihama i alternativnim dobavnim pravcima, da nema bojazni da će bilo koja zemlja u srednjoj i istočnoj Europi ostati bez (neruskog) plina. No, i slovački premijer Robert Fico i mađarski premijer Viktor Orban ostavljaju dojam nezadovoljstva zbog toga što su alternativni pravci opskrbe njihovih zemalja plinom očigledno skuplji. Mađarska je spojena na Balkanski tok, koji godišnje transportira oko 14-15 milijardi prostornih metara plina u Grčku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, BiH, Rumunjsku i Mađarsku. Orban je sretan da je taj alternativni ruski plinovod izgrađen i pušten u rad početkom 2021., ali stariji plinovod za ruski plin preko Ukrajine ipak je povoljnija opcija, pa je i Orban zainteresiran da, makar uz pomoć raznih trikova, zadrži i dotok ruskog plina u Mađarsku preko Ukrajine. Osim toga, Turski tok i Balkanski tok nemaju dodatnih kapaciteta za povećanje isporuke plina u zemlje, poput Slovačke, koje su se oslanjale na ruski plin preko Ukrajine.
I Mađarska i Slovačka mogle bi se okrenuti LNG terminalu na Krku (u budućnosti proširenom) kao alternativnoj opciji, no obje zemlje pokazuju mali interes za to i puno veći interes da brane svoju poziciju ovisnosti o ruskom plinu. Fico je čak zaprijetio Kijevu protumjerama poput obustave isporuke električne energije Ukrajini iz smjera Slovačke, ali Ukrajinci ne strahuju pretjerano od toga jer struju dobivaju i od Poljske, Rumunjske i Mađarske. A u slučaju da i Mađarska, vođena primjerom Slovačke, odluči obustaviti slanje struje Ukrajini, Kijev bi na takvu eskalaciju svojevrsnog "energetskog rata" mogao uzvratiti obustavom isporuke ruske nafte Mađarskoj putem naftovoda Družba. Nakon čega bi Mađarima kao jedina opcija opskrbe Molovih rafinerija naftom ostao Jadranski naftovod (Janaf), dakle Hrvatska.
Novi opskrbljivači
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., Europska unija radi na postupnom smanjenju opskrbe plinom iz Rusije, s ciljem da se do 2027. potpuno riješi ovisnosti o ruskom plinu i nafti. Proteklih je godina Norveška postala glavni dobavljač plina cjevovodima do zemalja Europske unije, a značajno su porasle i isporuke ukapljenog plina, koji iz SAD-a i drugih dijelova svijeta brodovima stiže na sve brojnije europske LNG terminale.
Prije ovog posljednjeg ugovora o tranzitu plina između Rusije i Ukrajine, koji je sklopljen 30. prosinca 2019. i istekao je prekjučer, dvije zemlje prvi su ugovor o komercijalnom tranzitu plina sklopile krajem 2008. i on je trajao 11 godina. U to je doba Europa bila puno više ovisna o ruskom plinu i kroz Ukrajinu je u tranzitu bilo 100 milijardi prostornih metara ruskog plina godišnje. Prošle je godine, prema ukrajinskim podacima, tranzit premašio 15 milijardi prostornih metara godišnje i samo je 5 posto ukupne potrošnje plina u Europskoj uniji dolazilo iz smjera Rusije preko Ukrajine. Rusko-njemački plinovod Sjeverni tok, izgrađen kao alternativni pravac s ciljem zaobilaska Ukrajine, nije u funkciji od rujna 2022., kad je uništen u još nerazjašnjenoj eksploziji na dijelovima plinovoda na dnu Baltičkog mora.
Ukrajina je ispoštovalja ugovor sa rusima i novi ne želi potpisati, tu je sve korektno. A priče o "jeftinom ruskom plinu" su bajke za putinove kućne ljubimce. Ruski plin je "jeftin" sve dok ti rus ne zavrne ventil kad njemu paše. Sjetimo se samo obustave plina tokom zime 2009 godine. Zato, uzdaj se use i svoje kljuse. Hvala na LNG terminalu na Krku.