Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav kojim predsjeda Peđa Grbin dao je neprihvatljivo kratak rok za javnu raspravu o promjeni Ustava (od 21. do 27. studenoga), utvrdio je Ustavni sud u današnjem izvješću.
"Načelno govoreći, svaka javna rasprava tijekom postupka promjene Ustava morala bi trajati barem onoliko dugo koliko je pozitivnim pravom predviđeno da, kao pravilo, traje javna rasprava o prijedlozima zakona", zaključili su ustavni suci dodavši kako ne treba isključiti niti produljenje pojedine javne rasprave jer "postupak promjene Ustava ne smije biti okovan formalnim rokovima na štetu temeljnih vrijednosti demokratskog društva, a posebno ne na štetu širokog konsenzusa o ustavnim vrijednostima izvedenog iz pluralistički ustrojene javne rasprave".
Pitanje trajanja javne rasprave odnosno kratkoća danog roka bitan je preduvjet demokratske procedure za promjenu Ustava, pri čemu se Ustavni sud pozvao i na europske pravne standarde koje je utvrdila Venecijanska komisija. Naime, Venecijanska komisija baveći se promjenama mađarskog ustava utvrdila je 2011. kako je "široka i sadržajna rasprava koja uključuje različite političke snage, nevladine organizacije i udruženja građana, akademsku zajednicu i medije jest važan preduvjet za prihvaćanje održivog teksta, prihvatljivog cijelom društvu i usklađenog s demokratskim standardima.
Previše rigidna vremenska ograničenja moraju se izbjegavati, a kalendar radnji za usvajanje novog ustava mora pratiti progres dosegnut u raspravi". Zatim je Venecijanska komisija 2013. utvrdila da je
zabrinjavajući znak instrumentalnog pristupa ustavu ne samo česte izmjene nego i "oslanjanje na iznimnu dvotrećinsku većinu u procesu stvaranja ustava, bez istinskog napora da se oblikuje široki politički konsenzus i bez primjerenih javnih rasprava" .
Stoga su "demokratski proceduralni standardi temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava u demokratskom društvu", još jednom je naglasio Ustavni sud upozorivši da se u protivnom ne poštuje Ustav, a osobito kad je riječ o njegovim izmjenama.
Ustavnost i zakonitost odluke saborskog Odbora svojim prijedlogom propitivao je Petar Marija Radelj. Ustavni sud je nadležan ocjenjivati jesu li Ustav, ustavni amandmani i ustavni zakoni "doneseni, mijenjani ili dopunjavani u postupku i na način propisan Ustavom". Tvrdnje predlagatelja saborski Odbor morao bi podrobno razmotriti, zaključili su ustavni suci. Odbor je stavio na javnu raspravu "prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava", a ne nacrt promjene Ustava kako je propisano člankom 137. stavkom 2. Ustava, a to mogu biti dva različita teksta.
jel to peđa grbin ponovo dokazao da o pravu i pravnim normama je položio samo tako da se nije niti pojavljivao na fakultetu, a proglašava se ustavnim stručnjakom? osnovno je pitanje....da li itko u "politici" ima vjerodostojnu diplomu, a ne svi do jednog same falsifikate....a pogotovo po sdp i hdz-u