Bajić: Državni odvjetnik je kao izvanbračno dijete. Nitko ga ne voli

Saborski Odbor za Ustav danas provodi razgovore sa 11 prijavljenih kandidata za ustavne suce.

Za dva prazna mjesta natječu se, podsjetimo, bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, profesorica prava iz Rijeke, ustavna stručnjakinja i vanjska članica Odbora za Ustav Sanja Barić, bivša pravobraniteljica Mila Jelavić, sutkinja Ivana Čalić koja je presudila Ivi Sanaderu i HDZ-u, bivša ustavna sutkinja Nevenka Šernhorst koja se već nekoliko puta neuspješno javljala na natječaj, jednako kao i sutkinja Visokog prekršajnog suda Antonija Kovačić, zatim odvjetnik Boris Kozjak koji se javljao i za natječaj za pučkog pravobranitelja, javni bilježnik Anđelko Stanić, odvjetnici Želimir Brozović i Šime Savić te Dubravko Ljubić koji još od 1996. radi na Ustavnom sudu, prvo kao stručni savjetnik, pa voditelj Službe za prethodni ispitni postupak te od lani kao viši ustavnosudski savjetnik.

Teza o politizaciji

Prva polovica kandidata ispitana je do sredine dana. Neki zastupnici postavljali su svima ista pitanja na koja su neki znali jasno odgovoriti, neki su odgovore izbjegavali, a neki su priznavali da nisu upoznati s tematikom koja se od njih traži.

Prvi je na razgovor došao Dubravko Ljubić koji je s obzirom na svoje radno mjesto pokazao zavidno poznavanje ustavne materije te zastupnike upozorio kako je posao ustavnog suca šegrtski posao koji se može naučiti samo na Ustavnom sucu. Ne slaže se s tezom o politizaciji Ustavnog suda.

– Ustavni sud jest politički sud, ali zato što kao negativni zakonodavac stavlja zakone van snage i tako djeluje na politiku, ali Sud ne smije politizirati svoje odluke na način da pogoduje ovoj ili onoj opciji – objašnjava Ljubić.

Laburist Dragutin Lesar svima je postavljao ista tri pitanja, jedno od njih bilo je je li država sekularna, a zanimalo ga je i koji je razuman rok u kojem bi Ustavni sud trebao odgovoriti na prijedloge i zahtjeve za ocjenu ustavnosti. 

– Iako Ustav određuje Hrvatsku kao sekularnu državu, ona to nije jer je penetracija Crkve u državu prilično izražena. Što se tiče roka za ocjenu ustavnosti, mislim da je primjerena godina dana za zahtjev, a za prijedlog ne znam – zaključio je Ljubić.

O ocjeni ustavnosti

Profesorica prava Sanja Barić također smatra da je rok od godine dana primjeren za odgovor, a na pitanja kako komentira da Sudu za neke odluke treba i po nekoliko godina, kao primjerice u slučaju Branimira Glavaša, ona to objašnjava "relaksiranim pristupom radu ovog sastava sudaca", a možda dijelom i neznanju. Zato joj je bilo neprihvatljivo i da bivši predsjednik države koji traži ocjenu Zakona o ništetnosti godinama čeka na odgovor, a na kraju ga nije dobio nego je povukao zahtjev. Ona vjeruje da bi bilo bolje kada bi kandidate za Ustavne suce predlagale različite institucije, a ne da se sami javljaju kao sada. Iako misli da je dobra ideja da se ograniči mandat sudaca Ustavnog suda koje se često proziva da određene odluke donose u osjetljivo političko vrijeme, ipak vjeruje da je pametnije poraditi na kulturi ponašanja, jer bez nje ni zakoni neće moći promijeniti neke stvari. Spomenula je i ocjene ustavnosti referendumskih pitanja prije nego što se potpisi krenu prikupljati. 

– Mislim da bi Ustavni sud trebao imati mnogo ranije pravo na ocjenu ustavnosti kod referendumskog pitanja da se građani ne bi osjećali prevareno – kaže Barić.

SDP-ova Gordana Sobol pita je slaže se li se sa stavom nekih zastupnika da je tzv. ženska kvota na listama neustavna.

Ženska kvota

– Nesumnjivo želimo postići veću zastupljenost ženskog spola, ali postoji i pasivno biračko pravo, a ženska kvota je baš njegovo ograničavanje. Ustavni sud u Italiji baš je zato poništio tzv. ženske kvote, jer ona ne pridonosi kvaliteti nego samo formalno postiže cilj. Osobno, da sam zakonodavac, ne bih to uvela jer vjerujem da je to ekstremna mjera – objašnjava Sanja Barić.

Odvjetnik Šime Savić odgovarajući na pitanje SDP-ove Antičević Marinović o tome treba li više zaštititi odvjetnike, osvrnuvši se pri tome na jučerašnje ubojstvo u Osijeku, ustvrdio je kako bi odvjetnik, da bi dobro radio svoj posao, trebao biti maksimalno zaštićen. Antičević Marinović pri tome je podsjetila da je ona kao ministrica pravosuđa u Kazneni zakon uvela odredbu da se ubojstvo suca ili odvjetnika klasificira kao teško ubojstvo, no Ustavni je sud to srušio dižući zakon na organsku kategorija, iako to nije, a Savić je tu njenu staru inicijativu pohvalio.

Želimir Brozović nije znao što je sporno u Lesarovu pitanju o odnosu sekularnosti države i predsjedničke prisege koja završava riječima "tako mi Bog pomogao". On, pak, za razliku od većine kandidata, smatra da je primjereni rok za odgovor Ustavnog suda na zahtjeve i prijedloge o ocjeni ustavnosti šest mjeseci ako je sud stručno ekipiran.

Anđelko Stanić slaže se s presudom Europskog suda prema kojemu je EU pravo nadređeno Ustavu. Antičević Marinović pitala ga je što misli o ukidanju javnih ovršitelja koji nisu ni počeli s radom prije nego što su ukinuti. 

Sekularna država

– Oni bi puno bolje radili taj posao nego što ga sad FINA radi, gdje je sudbina svakog čovjeka prepuštena mašini, dok bi ovršitelji svakom predmetu pristupali pojedinačno – objašnjava Stanić koji vjeruje da Ustavni suci ne bi trebali poznavati samo ustavnu materiju, nego moraju imati određenu širinu.

Članovi odbora imali su mnogo pitanja za Nevenku Šernhorst koja je bila ustavna sutkinja do 2010. godine, otkad je jedno mjesto na Ustavnom sudu prazno, i koja se od tada javlja na sve natječaje. Kritizirala je Odbor za Ustav jer prijašnja dva natječaja nije poništio, a nije ponovno izabrao ni nju ni nekoga drugoga. Svaki drugi poslodavac, tvrdi ona, poništio bi natječaj prije nego što raspiše novi, no Sabor to nije napravio. Smatra da nema problema da u školama budu vjerska obilježja, iako smo sekularna država. SDP-ovu Gordanu Sobol zanima kako je postala članica Odbora za ravnopravnost spolova u zagrebačkoj gradskoj skupštini. 

– Do toga je došlo 2013. godine kada mi je postalo jasno da neće biti ništa od mog reizbora na Ustavnom sudu, a nisam željela „heklati“ doma. Milan Bandić okupljao je žene oko sebe i mene je pozvao, bila mi je čast da me se netko sjetio. Nisam zastupnica, bila sam 43. na listi, ali kao vanjska članica odbora zdušno sudjelujem u sjednicama, čak sam bila i na televiziji – odgovorila je Šernhorst.

Bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić dosta je svog izlaganja posvetila djeci, a govoreći o ukidanju zdravstvenog odgoja, odnosno zabrani uvođenja zdravstvenog odgoja u škole, iznosi slaganje s činjenicom da roditelji odlučuju što je najbolje za njihovu djecu, ali ipak upozorava kako to možda ne znaju uvijek.

– Roditelj donosi odluke, ali nije vlasnik djeteta, država je zamjenski roditelj djeteta i nekada treba intervenirati – objašnjava Jelavić koja se zalaže za obvezu cijepljenja djece, pa kao primjer daje zemlje koje brane dolazak djece u javne vrtiće ako nisu cijepljena.

Tijekom poslijepodneva članovi odbora ispitali su i preostale kandidate. Odgovarajući na pitanje kako komentira javne istupe pojedinih sudaca, Antonija Kovačić primijetila je da je zgrožena ponašanjem nekih kolega.

Dobar kandidat

– Nikad u životu nisam podigla kredit jer bi me to dovelo u zavisan odnos, morala sam uvijek paziti i gdje ću na ljetovanje i paziti kako se ponašam s obzirom na svoju javnu dužnost – komentirala je zgrožena Kovačić koja bi u Ustavnom sudu, kaže, napravila jako puno, i to izdvojenim mišljenjima.

– Njima možete kreirati politički, socijalni i kulturni život u Hrvatskoj. Ustavnom sudu trebaju ljudi koji će imati hrabrosti tako misliti, svi misle da je bolje ne raditi probleme, cijeni se poslušnost, a ja ne mislim biti poslušna ako dođem u Ustavni sud – jasna je Kovačić koja je Ustavni sud usporedila s jezerom u kojem bi ona, ako je izaberu, bila "štuka među somovima".

Odvjetnik Boris Kozjak misli da je dobar kandidat jer ima šest dobivenih slučajeva pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Sutkinja Ivana Čalić na pitanje o sekularnosti države ustvrdila je kako Ustav propisuje da su sve vjerske zajednice jednake pred Ustavom, ali da ih država mora potpomagati. Ne slaže se s Turudićevim prijedlogom da se zatvorom kažnjava negiranje karaktera Domovinskog rata.

– Ne mislim da je potrebna ta izmjena, a uz to mislim da se treba držati načela "primjena zakona sucima, a donošenje političarima". Suci moraju biti svjesni da u javnim nastupima mogu kompromitirati svoje odluke i da im se može spočitavati da su izišli iz okvira svojih ovlasti – kazala je Čalić koja je smatrala neprimjerenim da komentira presudu HDZ-u koju je donijela u aferi Fimi media jer postupak još traje na Vrhovnom sudu, ali se ne slaže s tezom da bi osuđenim strankama trebalo zabraniti kandidiranje na izborima.

HDZ-ov Davorin Mlakar nije želio pitati ništa o presudi o njegovoj stranci jer "nema dovoljno informacija o tome", ali ju je pitao zašto nije nastavila karijeru na Vrhovnom sudu, a ne na Ustavnom.

Izvanbračno dijete

– Mislim ne mijenjam smjer jer u predmetima na kojima radim bavim se ustavno-pravnom materijom, posebno jer predmeti više nego ikad završavaju na Ustavnom sudu – odgovorila je Čalić te mu uzvratila protupitanjem: "A zašto ne Ustavni sud?" Posljednji kandidat na razgovoru bio je i javnosti najpoznatije lice – bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić kojemu, kaže, iskustvo nakon 40 godina staža u odvjetništvu može pomoći, odnosno odgovoriti na izazove u Ustavnom sudu.

– Što se tiče mog dosadašnjeg posla, odnosno ide li mi on u korist ili na štetu, mislim da ide čak više na štetu nego na korist. Jer državni odvjetnik vam je kao izvanbračno dijete. Glavnog državnog odvjetnika nitko ne voli. Ne vole ga oštećeni jer ne zastupa dovoljno jako njihove interese, ne vole ga okrivljeni, to je jasno, država i društvo misle da je mogao napraviti više nego što je napravio, preuzima odgovornost i oštricu za sve ono što se događa u društvu i to je u redu, i zato i jest državni odvjetnik. Vi ćete svaki za sebe odlučiti o meni ako ne odbacite moju kandidaturu, pa ćete bolje znati je li to bilo korisno ili štetno – odgovorio je Bajić na pitanje HDZ-ova Davorina Mlakara.

Velik broj pitanja odnosio se na njegovu bivšu dužnost, pa se osvrtao i na slučajeve "lex Perković" i Daimler, a jedini od svih kandidata nije jasno odgovorio na pitanje piše li u Ustavu da je Hrvatska sekularna država.

– Nisam zamijetio odredbu koja bi govorila da nije sekularna država, pa izvlačim zaključak da ni jedna vjerska obilježja ne daju karakter ovoj državi – kazao je Bajić, no Dragutin Lesar koji je sve kandidate pitao ovo pitanje odgovorio mu je da i dalje pokušava razumjeti njegov odgovor. HDSSB-ova Josipa Salapića zanimalo je što misli o tome da je Ustavnom sudu trebalo 4,5 godine da donese odluku u slučaju Glavaš, iako je on cijelo to vrijeme bio u zatvoru.

– Nedopustivo je da odlučivanje, posebno kada je pitanju pritvor, traje tako dugo, to nas je dovelo i do apsurdne situacije. No, ne znam dovoljno o konkretnom predmetu pa govorim kao građanin – zaključio je Mladen Bajić. Nakon saslušanja svih kandidata, stranke bi trebale predložiti one koje smatraju najboljima, pa se očekuje usuglašavanje stranaka po hodnicima dok se ne postigne dvotrećinska većina za dva tražena kandidata koja bi onda Odbor za Ustav trebao predložiti Saboru.

Na posljednjoj je sjednici odlučeno o formalnoj proceduri, pa će članovi Odbora za Ustav tajnim glasovanjem te bodovanjem od 1 do 11, koliko je kandidata, izabrati najbolje. Već sada je izvjesno da od dogovora neće biti ništa jer iz HDZ-a neslužbeno komentiraju da im ni jedan kandidat nije dovoljno dobar.

>> Mudra Milanka Opačić bacila rukavicu u lice Jasni Omejec