Saboru je nekad vjerovalo 50 % građana, danas jedva 14 posto

Vodeće političke elite, osobito premijera, zabrinjava rast populizma, protiv kojeg se treba boriti, koji treba spriječiti, ali ne zabrinjava ih to što je povjerenje građana u stranke, Sabor i Vladu palo na najniže grane. Ne zabrinjava ih uzrok populizma – nepovjerenje građana u političke institucije. Zastupnici se razmeću riječima tko ima, a tko nema povjerenje u Saboru i tko treba odstupiti, iako su svi zajedno izgubili povjerenje građana.

Dok je 1998. godine gotovo polovica građana vjerovala Vladi i Saboru, ni dva desetljeća poslije povjerenje u stranke spalo je na mizernih oko 12 posto, u Sabor oko 14 posto, a Vladi je lani vjerovala samo petina građana. Potpuno je vjerovalo strankama i Saboru samo po 1,1 posto ljudi, a Vladi njih 1,5 posto prema znanstveno relevantnom Pilarovu barometru hrvatskog društva 2016. Posljednjih godina mladi, osobito studenti, pokazuju izrazito nepovjerenje u političke institucije, pokazuju istraživanja. Možda to stranke ne zabrinjava jer će se mladi ionako iseliti.

HDZ I SDP sami si pile granu

– Populisti stasaju na nezadovoljstvu i nepovjerenju građana u političke stranke, Sabor i Vladu. Ništa se bitno nije promijenilo u načinu funkcioniranja velikih stranaka. HDZ i SDP sami pile granu na kojoj sjede, bave se sami sobom, a stvari im izmiču iz ruke. Ignoriraju političko-ekonomsku realnost i da su se ljudi na Praznik rada tukli za porciju graha – govori sociolog dr. Marko Mustapić, koji je u Političkim analizama objavio aktualan rad “Od očekivanja ‘nove Švicarske’ do recesijskog iskustva Europske unije: obrisi sociopolitičkog konteksta afirmacije populizma u Hrvatskoj”.

– Nastave li HDZ i SDP ustrajati u očuvanju postojećeg obrasca stranačkog kadroviranja, honoriranja “zaslužnih” stranačkih vojnika te oklijevati u provedbi sveobuhvatnih reformi, može se očekivati nastavak iznimno slabog povjerenja građana u političke institucije, a s vremenom i u demokraciju. Andrej Plenković je nakon Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića unio novu retoriku u političku komunikaciju, ali se na slučaju Ževrnja i zbivanjima u Saboru očituju stari obrasci političkog ponašanja... – napominje Marko Mustapić. Na mogućim prijevremenim izborima, dodaje, “stare” stranke imale bi sličan ishod kao lani, a među “mlađima” prije svih može značajnije rasti Živi zid zbog nepovjerenja građana u “stare” stranke.

Istraživanja javnoga mnijenja ukazuju, ističe, na trend pada povjerenja građana u državne i političke institucije od početka 2000-ih. Ono dramatično pada nakon uhićenja bivšeg premijera Ive Sanadera, niza istaknutih političara i državnih službenika te izostanka prosperiteta ulaskom u Europsku uniju. Dok je u Vladu i Sabor prema istraživanju sociologa Nenada Karajića, kaže, 1998. vjerovala gotovo polovica građana, desetljeće poslije prema Eurobarometru 2009. povjerenje građana u Vladu i Sabor bilo je samo 12 posto.

– Parafrazirajući američkog predsjednika Donalda Trumpa, jasno je da populisti u Hrvatskoj nisu “fake news”. Lokalni izbori prvi su test koji će ukazati na razinu podrške populističkim akterima – kaže M. Mustapić dodajući da i dio mainstream političara pribjegava populističkom stilu komunikacije.

Politolog prof. dr. Anđelko Milardović drži da je pad povjerenja u političke institucije, osobito u stranke, proizlazi iz visoke otuđenosti političke oligarhije od građana.

– Građani maju osjećaj da su u talačkoj situaciji zbog izbornog zakonodavstva i političkog sustava. Plenkoviću je problem pojava populizma, ali ne i pojava oligarhije koja generira populističke pokrete. Ni jedna bitna reforma nije pokrenuta, a majka svih reformi je reforma izbornog zakonodavstva koja bi utjecala na transformaciju političkog sustava i koja podrazumijeva dijelom ustavne promjene koje bi zadirale u novo teritorijalno ustrojstvo te promjene Zakona o izbornim jedinicama – kaže Anđelko Milardović.

Lex Glembay iz Zmijavaca

U Zakon o političkim strankama unio bi antioligarhijski članak da se zastupnici ne mogu tri puta natjecati za Sabor, jer se i predsjednik države može biti samo dvaput, što bi potaknulo vertikalnu cirkulaciju u strankama i utjecalo na demokratizaciju stranaka. Dok se ne naprave nužne promjene, Milardović predviđa sljedeće:

– I dalje će rasti nepovjerenje građana u političke institucije, populistički pokreti će jačati i bit će veći pritisak ulice na parlament i Vladu. Postojeći politički sustav ne štiti ni građane ni Hrvatsku, nego manjinsku oligarhiju, pa imamo lex Glembay iz Zmijavaca. Novi izbori neće ništa riješiti i imat ćemo za godinu i pol dana opet nove jer se velike stranke nisu spremne reformirati – zaključuje. Uz populistički Živi zid, i Most, kaže, ima populističke, mesijanske ideje spašavanja naroda od korumpiranih elita, a u vrijeme izbora populističkim izjavama koriste se sve stranke.