DOBILA UPORABNU DOZVOLU

Saga o vjetroelektrani Ivovik u BiH: Kineske kompanije sagradile postrojenje za proizvodnju električne energije na otetom zemljištu

Foto: Ivo Dolić
Saga o vjetroelektrani Ivovik u BiH: Kineske kompanije sagradile postrojenje za proizvodnju električne energije na otetom zemljištu
23.09.2024.
u 11:25
Riječ je o najvećem postrojenju za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u BiH, snage 84 MW, koje će, kako predviđa investitor, na 20 vjetroturbina proizvoditi 259 milijuna kWh godišnje
Pogledaj originalni članak

Najveća vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini, koju su na području Livna i Tomislavgrada netom sagradile kineske kompanije, ovih je dana dobila uporabnu dozvolu iako je jedan njezin dio sagrađen na otetom zemljištu i iako nekolicina vlasnika toga oduzetog zemljišta već više od dvije godine vodi sudski spor za povratak svoje djedovine. Tako se u jednoj rečenici može sažeti višegodišnja saga o vjetroelektrani Ivovik, koja je toliko zamršena da bismo je bez imalo pretjerivanja mogli nazvati trilerom. No režiseri toga trilera nisu Kinezi, nego vlastodršci Hercegbosanske županije (u terminologiji službenog Sarajeva riječ je o Kantonu 10), koji su se – uz svesrdnu podršku mjerodavnih službi grada Livna – pobrinuli da strani koncesionar dobije sve dozvole za gradnju vjetroparka i početak proizvodnje "čiste" električne energije te da, naravno, sve bude "po zakonu".

Prije nego što vam otkrijemo što se trenutačno događa s otetim zemljištem, nužno je podsjetiti kako se dogodilo to da koncesionar, tvrtka VE Ivovik d.o.o. Sarajevo, sredinom 2022. počne graditi vjetropark i na nekim privatnim parcelama bez dopuštenja vlasnika tih parcela. Ne ulazeći u sve pojedinosti koje su prethodile početku gradnje, važno je reći da je koncesionar, prema ugovoru s Hercegbosanskom županijom kao koncesorom, morao riješiti imovinsko-pravne odnose s vlasnicima zemljišta, odnosno sklopiti ugovore o zakupu, no on to nije učinio sa svim vlasnicima. Unatoč tomu dobio je sve potrebne dozvole za gradnju, uključujući i građevinsku. Kako? Pa zahvaljujući Službi za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina grada Livna, koja je – u postupku uspostave novog katastra – proglasila privatno zemljište državnim te se suglasila sa zahtjevom županijskog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da se Hercegbosanska županija (HBŽ) upiše kao korisnik toga zemljišta. A onda je HBŽ omogućio kineskim investitorima da pribave svu potrebnu dokumentaciju te da od mjerodavnih ministarstava Federacije BiH ishode dozvole za gradnju vjetroelektrane Ivovik.

Riječ je o najvećem postrojenju za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u BiH, snage 84 MW, koje će, kako predviđa investitor, na 20 vjetroturbina proizvoditi 259 milijuna kWh godišnje, a koncesiju je ugovorio na 30 godina. Tek tada, kad je počela gradnja i kad su ugledali teške strojeve na svom zemljištu, nekolicina stvarnih vlasnika shvaća što im se događa te podižu tužbu protiv investitora sa zahtjevom da se radovi zaustave, a njihove devastirane parcele vrate u prvobitno stanje. I potom počinju mukotrpni postupak dokazivanja da je "sporno" zemljište uistinu njihovo. Za to vrijeme tvrtka VE Ivovik d.o.o. Sarajevo, koju su u veljači 2022. preuzele kineske kompanije Powerchina i Genertec, nesmetano je obavljala radove te, kao što rekosmo, ovog ljeta završila gradnju vjetroparka.

Naravno, logično je pitanje: kako je moguće privatno zemljište proglasiti državnim? Ako ste domišljati, sve je moguće. Evo kako su to učinili u Livnu. Privatne vlasnike obavijestili su da se provodi nova izmjera zemljišta i pozvali ih da donesu dokaze o vlasništvu, ali poziv nisu poslali na kućne adrese, nego su ga izvjesili na oglasnu ploču grada Livna i objavili na gradskoj web-stranici i na lokalnim radijskim postajama. A kako se vlasnici nisu odazvali jer taj poziv nisu ni čuli ni vidjeli, njihovo zemljište grad je prepustio HBŽ-u!? Tko im je kriv što ne gledaju oglasnu ploču i ne slušaju oglase lokalnih radijskih postaja!

Hercegbosanska županija, na čelu koje je predsjednik županijske Vlade Ivan Vukadin, na taj se način upisala ne samo na zemljište na kojem je sagrađena vjetroelektrana Ivovik nego i na tisuće četvornih kilometara okolnog, također privatnog zemljišta. I sve je, tvrdi se, provedeno u skladu sa zakonom. Stoga su stvarni vlasnici bili prisiljeni angažirati geodete i sudske vještake, koji su iznova premjerili njihove parcele te sastavili novu dokumentaciju i predali je u mjerodavnu gradsku službu, a o njihovu zahtjevu da im se vrati zemljište odlučit će Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Livnu.

VEZANI ČLANCI:

Zanimljivo je da se HBŽ ovog ljeta bio upisao i kao vlasnik zemljišta na kojem je sagrađena vjetroelektrana Ivovik (dakle, ne samo kao korisnik), pa smo objašnjenje zatražili od predsjednika Općinskog suda u Livnu Nike Cvitanovića, koji je ujedno i šef Zemljišnoknjižnog ureda, tijela koje odlučuje o vlasništvu nad nekretninama. Evo što nam je u njegovo ime odgovorila Marija Vila-Robović, tajnica Suda: "Kada je u pitanju upis prava vlasništva Hercegbosanske županije na nekretninama označenim kao 'Vrto' (na dijelu toga zemljišta sagrađena je vjetroelektrana, nap. aut.), napominjemo da se u predmetnom slučaju radilo o očiglednoj tehničkoj pogrešci, koju je Zemljišnoknjižni ured ovog Suda odmah i ispravio. Prema navedenom, na predmetnim nekretninama kao vlasnik nije upisana HBŽ, a postupak upisa vlasništva na tim nekretninama je u tijeku, i to temeljem prijavnih listova koje je dostavila nadležna služba grada Livna", napisala je gđa Vila-Robović.

Tko je odgovoran za tu "pogrešku", nije nam otkrila, a na upit o upisu zemljišta na stvarne vlasnike, odgovorila je: "Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Livnu je tijekom 7. i 8. mjeseca tekuće godine zaprimio ukupno 33 potpuna prijavna lista, koje je dostavila Služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina grada Livna. Daljnja dinamika dostavljanja potpunih prijavnih listova s neophodnom dokumentacijom za njihovo provođenje ovisit će isključivo o nadležnoj službi grada Livna. Na ovim zemljišnoknjižnim predmetima trenutno su angažirani svi uposlenici Zk. ureda Livno i tri zemljišnoknjižna suca koja će provoditi cijeli postupak. Ti predmeti su u postupku rješavanja te će se po njima prioritetno postupati, a odluke Suda bit će dostavljene svim strankama u postupku, s mogućnošću eventualnog ulaganja pravnih lijekova."

Sudeći prema odgovoru Općinskog suda, čini se da je povrat zemljišta stvarnim vlasnicima samo pitanje vremena. Ako je to točno, kako je onda Federalno ministarstvo prostornog uređenja moglo izdati investitoru uporabnu dozvolu za početak rada VE Ivovik dok još nisu riješeni imovinsko-pravni sporovi? Na to pitanje odgovorio nam je federalni ministar Željko Nedić. "Ovo federalno ministarstvo nema saznanja da postoje eventualni imovinsko-pravni sporovi s vlasnicima parcela na kojima je izgrađena predmetna vjetroelektrana, niti su ga o tome obavijestili nadležni sud odnosno stranke u postupku", objašnjava ministar i napominje da se dokazi o riješenim imovinsko-pravnim odnosima dostavljaju u postupku izdavanja građevinske dozvole. A kako je utvrđeno da je investitor VE Ivovik d.o.o. Sarajevo dostavio dokaze o pravu na građenje "za sve parcele navedene u urbanističkoj suglasnosti (izvode iz zemljišnih knjiga s upisanim pravom građenja u korist investitora, pravomoćna rješenja o eksproprijaciji, ugovore o zakupu zemljišta)", uredno mu je izdana građevinska dozvola te je vjetroelektranu mogao početi graditi.

Ministar nadalje kaže da se investitor njegovu ministarstvu obratio 24. lipnja 2024. sa zahtjevom da se obavi tehnički pregled i izda odobrenje zauporabu izgrađenih objekata vjetroelektrane lvovik, instalirane snage 84MW, s pristupnim cestama, platoima i pratećim objektima. "Nakon obavljenog tehničkog pregleda te nakon što je stručna komisija za tehnički pregled dala mišljenje da je građevina izvedena u skladu s odobrenjem za građenje, da su radovi kvalitetno i dobro izvedeni u skladu s važećim standardima te da se izgrađena građevina može koristiti, Federalno ministarstvo prostornog uređenja je 30. kolovoza 2024. godine izdalo odobrenje za upotrebu objekata vjetroelektrane lvovik", priopćio nam je federalni ministar Nedić.

Odvjetnik Perica Babić, koji zastupa nekolicinu livanjskih vlasnika otetog zemljišta, smatra pak da je rješenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja o izdavanju uporabne dozvole nezakonito. – Očigledno je da to ministarstvo nije imalo ni potpunu dokumentaciju ni sve informacije. Građevinska dozvola izdana je po koordinatama u kojima nisu navedene službene oznake parcela na kojima se gradila vjetroelektrana, pa ni uporabna dozvola nije mogla biti izdana. Jednostavno je nerazumljivo na osnovi koje je kopije katastarskog plana mogla biti izdana uporabna dozvola i na dijelu zemljišta na kojem se nalazi pristupna cesta prema vjetroparku, a koja je protupravno sagrađena na tuđem zemljištu, bez ikakve suglasnosti i prava propisanog zakonom. Nažalost, ministarstvo koje je izdalo uporabnu dozvolu očigledno nije vodilo računa o pravima vlasnika zemljišta niti je na zakonit način preispitalo i utvrdilo stvarne odnose na terenu – kaže Babić i najavljuje da će, na zahtjev svojih klijenata, poduzeti sve potrebne pravne korake radi zaštite njihovih prava i interesa.

Ukratko, zahtijevat će da se dozvole ukinu. – Smatram potrebnim istaknuti – dodaje odvjetnik Babić – kako se u ovim vremenima povećane potrebe za električnom energijom na prostorima Hercegbosanske županije, točnije općine Tomislavgrad i grada Livna, gradi veći broj postrojenja za proizvodnju električne energije, što podrazumijeva korištenje odnosno oduzimanje zemljišta. Prije pola stoljeća izgrađena je akumulacija Buško jezero, a sada niču vjetroparkovi. U oba slučaja doslovno se otimala zemlja od naroda, pri čemu su država i njezina tijela bili u službi krupnog kapitala. I u oba slučaja vlasnici zemljišta ne ostvaruju gotovo nikakvu korist, a proizvođači električne energije na njihovoj oduzetoj imovini ostvaruju golemu dobit. U slučaju vjetroelektrana ne može se zanemariti ekonomska važnost zemljišta na kojem postoji vjetropotencijal. To samo po sebi zemljištu daje dodanu vrijednost, što se u zapadnim uređenim državama obavezno uzima u obzir.

Što o svemu kažu kineski investitori, vlasnici projekta vjetroelektrane Ivovik? Na svojim službenim internetskim stranicama tvrtka VE Ivovik d.o.o. Sarajevo objavila je kako su zemljište na kojem je sagrađena vjetroelektrana platili prema važećim zemljišnim dokumentima u vladinim zemljišnim knjigama. "To znači", napominju, "da smo uredno podmirili svoje obaveze. U konačnici, do sada smo dobili sve potrebne dozvole, što ne bi bilo moguće da nismo postupali u skladu sa zakonom. VE Ivovik je posvećen da ovaj projekt završi u skladu sa zakonom i na zadovoljstvo svih strana." Sve je, dakle, po zakonu, samo što je taj zakon nekome majka, a nekome maćeha.

FOTO Bili smo u Titovoj političkoj školi: Komuniste 'odgajali' u velebnom zdanju, danas se ondje ulazi na vlastitu sigurnost

Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Kumrovec: Bivša politička škola "Josip Broz Tito"

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

PR
predragbabic1
11:52 23.09.2024.

na širokom području vjetrogeneratora više neće biti ptica, ali će zato biti štakora, raznih buba i žaba. Ekološki, a i pravno bi bilo ispavno da se vjetrogeneratori uklone.

SU
Sudemi
19:32 23.09.2024.

Tipično za Kineze ulažu u infrastrukturu dug ostaje zašto nisu otvorili neku firmu i zaposlili lokalne ljude to rade i u Africi.