Hrvatska je u posljednjem desetljeću izgubila najmanje oko 250 tisuća stanovnika jer smo, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, lani krajem prosinca imali 4,036 milijuna stanovnika. No, stvarno stanje bi se moglo pokazati puno gorim nakon što DZS krajem prosinca ove godine objavi prve rezultate ovogodišnjeg Popisa stanovništva, kućanstava i stanova. Grad Zagreb, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija jedine su županije koje od posljednjeg popisa stanovništva imaju rast stanovnika prema procjeni DZS-a za 2020.
Slavonske županije gubitnici
Grad Zagreb, u kojem je lani krajem godine živjelo više od 808 tisuća stanovnika, u proteklom desetljeću dobio je 18.768 stanovnika više, dok je Istarska županija s više od 208 tisuća stanovnika dobila 2000 novih stanovnika više u odnosu na 2011. U manjem plusu je i Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj je lani živjelo gotovo 122,5 tisuća stanovnika.
– To je očekivano jer Istarska i Dubrovačko–neretvanska županija imaju pozitivnu migracijsku bilancu, i vanjsku i unutarnju, odnosno u njih se više ljudi doseljava i iz zemlje i iz inozemstva nego što iz njih odlazi stanovnika. U Zagreb tradicionalno dolazi stanovništvo iz cijele zemlje – kaže demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc.
Sve ostale županije od 2011. zabilježile su pad broja stanovnika prema procjeni DZS-a. Po gubitku stanovništva prednjače slavonske županije jer je Osječko–baranjska županija izgubila više od 35 tisuća stanovnika te je u njoj lani živjelo manje od 270 tisuća stanovnika, slijedi Vukovarsko-srijemska županija koja je izgubila više 30,5 tisuća ljudi od 2011. te je lani krajem godine u njoj živjelo nešto više od 148 tisuća stanovnika.
Na trećem je mjestu po najvećem gubitku stanovnika u proteklom desetljeću Sisačko–moslavačka županija, koja je izgubila više od 28 tisuća ljudi te je u njoj lani krajem godine živjelo 143,6 tisuća stanovnika. Četvrto mjesto po smanjenju stanovništva zauzima Brodsko-posavska županija, koja je od 2011. izgubila više od 22,7 tisuća stanovnika. Te županije ne samo da imaju negativnu migracijsku bilancu, odnosno iz njih se iseljava stanovništvo, nego imaju i jači prirodni pad stanovništva u odnosu na ostale – komentira Šterc.
Od županija koje su bilježile smanjenje stanovništva najmanji gubitak stanovnika od 2011. do kraja 2020. imala je Zadarska županija, njih blizu 2300. Kada se gleda stanje po gradovima, sva tri velika grada – Split, Osijek i Rijeka – imaju manje stanovnika nego 2011. Split u kojem je lani krajem godine živjelo malo više od 168 tisuća stanovnika izgubio je od posljednjeg popisa nešto više od 10 tisuća ljudi, Rijeka je izgubila čak 14,5 tisuća stanovnika te je u njoj lani živjelo 114 tisuća ljudi, Osijek, u kojem je krajem 2020. bilo malo više od 100 tisuća ljudi, izgubio je od 2011. 7,6 tisuća stanovnika.
No, iako na prvu izgleda da je Osijek bolje prošao, treba imati na umu da su se iz Osijeka u proteklom desetljeću mladi više iseljavali, dok su iz Splita mlade obitelji zbog visokih cijena nekretnina odlazile u obližnje općine i gradove poput Solina, Kaštela, Podstrane, Dugopolja, koji bilježe porast stanovnika. U okolici Rijeke također općina Viškovo ima porast stanovnika, kao i otok Krk, u koji se sele mlade obitelji zbog dobre povezanosti s Rijekom.
U plusu i Zadar i Čakovec
To nam potvrđuje i Šterc te dodaje da se iz Rijeke i Splita mlade obitelji sele prema prigradskim zonama zbog jeftinijih stanova, dok iz Osijeka mladi ne odlaze u okolicu nego se sele iz Slavonije. Među gradovima koja su središta županija, a izgubili su najviše stanovnika, Slavonski su Brod koji je izgubio gotovo 6500 stanovnika od 2011., zatim Sisak u kojem je manje gotovo 6000 ljudi nego što ih je bilo 2011. Vukovar koji je izgubio više od 5400 ljudi te je u njemu lani živjelo nešto više od 22 tisuće stanovnika.
Nasuprot njima, Dubrovnik, Zadar i Čakovec zabilježili su porast stanovnika u odnosu na 2011. Koliko točno stanovnika Hrvatska ima, doznat ćemo krajem prosinca, no Šterc procjenjuje da bismo mogli imati tek od 3,85 do najviše 3,9 milijuna stanovnika.
>> Pogledajte i ovaj video: Ovo su svjetski gradovi koji će prvi biti potopljeni ako se otope ledenjaci, među njima i jedan hrvatski
Slovenija je povecala svoje stanovništvo prosle godine za 0.9%, a u 10 godina povecali su za 100.000 ljudi. Dokaz da se moze u uređenom i gospodarski jakom društvu.