U svijetu raste broj oboljelih od raka kože i melanoma. Nažalost, tako je i u Hrvatskoj. Pri tomu, zbog straha od odlaska liječniku u okolnostima epidemije novog koronavirusa, ti će podaci za ovu godinu vjerojatno biti još lošiji, a treba odmah napomenuti da je upravo zbog trenutačnih epidemioloških uvjeta izostala tradicionalna akcija pregleda madeža na otvorenom tijekom koje se obično otkrije stotinjak melanoma.
Kada se sve to zbroji, jasno je koliko je važno slušati struku, prionuti prevenciji te naučiti redovito pregledavati vlastitu kožu, a upravo je sada, nakon ljeta i povratka s godišnjih odmora kada je koža bila izložena suncu i ultraljubičastom zračenju, pravi trenutak za to. Što je ultraljubičasto zračenje, zašto je i koliko opasno za kožu i zdravlje, koje su posljedice dugogodišnjeg izlaganja suncu bez adekvatne zaštite te na što obvezno reagirati i potražiti pomoć liječnika, dio je pitanja na koja su odgovore dali akademkinja Mirna Šitum i meteorolog Zoran Vakula u online panelu Večernjeg lista u sklopu projekta Hrvatska pregledava madeže.
I dalje se dolazi prekasno
Kako je u startu pojasnila akademkinja Šitum, izlaganje kože ultraljubičastom zračenju jedan je od najvažnijih čimbenika u nastanku zloćudnih tumora kože, posebice melanoma.
- Trebali bismo preispitati način na koji smo izlagali kožu ultraljubičastom zračenju. Preplanula boja već sama po sebi govori da smo naštetili koži, iako smo time možda pridonijeli svom psihičkom zdravlju jer si izgledamo atraktivnije. Ali, prošle su neke faze u kojima je koža prvo bila crvenkasta, pa smo pustili da ta boja malo odstoji i svakodnevno se dalje izlagali suncu, možda i u vrijeme kada je UV indeks najveći. Ako je došlo do opeklina na koži, kod nekih ljudi praćenih i mjehurićima, radi se o drugom stupnju opeklina, a to je vrlo rizično jer se te stanice kože više ne mogu oporaviti. Tada će madeži biti nešto tamniji, što je akutna posljedica izlaganja suncu. Kada pacijenta gledamo dermatoskopom, vidimo, laički rečeno, "nemir" u madežu koji je reagirao promjenom boje, ponekad i veličine. Postoji mogućnost da vam se tijekom sunčanja pojavila neka crvena flekica, ranica na koži, da se već par puta oljuštila, stvorila krastica pa otpala, što je velika vjerojatnost da se dogodio karcinom kože ili prekanceroza - pojasnila je akademkinja Šitum.
Porast novooboljelih od melanoma raste iz godine u godinu, a prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak, u 2017. je u Hrvatskoj 805 ljudi oboljelo te 211 umrlo od te bolesti.
Kako kaže akademkinja Šitum, voditeljica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice, sve je više početnih melanoma, ali, nažalost, i dalje je mnogo onih, čak oko 30 posto, koji do liječnika dođu kada već imaju metastaze u limfnim čvorovima. Sam melanom nastaje, u 50 posto slučajeva, iz već postojećeg madeža te je najčešće, kako je ta stručnjakinja pojasnila, smeđe, sivo-plave ili crne boje. Na madežu treba primijetiti promjenu veličine i oblika, madež više nema jasan rub i nije oštro ograničen, a ponekad se izdigne i iznad razine kože. Druga promjena na koju treba reagirati pojava je novog madeža ili, kako kaže akademkinja Šitum, svaka nova nagla pojava alarm je na koži. U trenutačnim epidemiološkim okolnostima, pacijenti su, prema iskustvu te ugledne liječnice, skloni poslati fotografije promjena na koži, što je jedna od mogućnosti za konzultacije s liječnikom, ali ne može zamijeniti sam pregled.
- Živimo u okolnostima u kojima živimo, građani se boje ići u sredine poput bolnica te imamo sve više pacijenata koji nam šalju fotodokumentaciju. Mi možemo i tako dati neke zaključke, ali razgovor s pacijentom i pogled uživo posve su nešto drugo. Ni u jednom trenutku nismo prestali primati pacijente, no zabrinjavajuće je da upravo zbog straha čak 20-ak posto pacijenata ne dođe na naručeni termin - govori predsjednica Hrvatskog društva za dermatološku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora.
Pazite na UV zrake!
Da koža pamti te da sve na naplatu može doći kasnije, također se moglo čuti na panelu, na kojem je istaknuto i da jedna opeklina na koži do petnaeste godine života praćena pojavom mjehurića nosi tisuću puta veći rizik za obolijevanje od melanoma u zrelim godinama! Stoga se posebno naglašava briga o koži djece. Taj kumulativni učinak ultraljubičastog zračenja kasnije može značiti upravo tešku bolest kože, a kako je pojasnio naš poznati meteorolog Zoran Vakula, UV indeks mjeri upravo tu jakost Sunčeva zračenja koja varira tijekom dana.
- Najveće vrijednosti za vedrog dana u srpnju znaju biti i više od 11. Ujutro i navečer su manje, maksimum je između 12 i 15 sati. Važno je reći da se ne smije izlagati suncu tijekom najtoplijeg dijela dana, između 11 i 17 sati, a ako smo i u sjeni, to ne znači da ne možemo potamnjeti. Dapače, radi se o raspršenom Sunčevu zračenju koje je manjeg intenziteta, ali također djeluje na našu kožu. Valja upozoriti ljude i na zimu, boravak u planinama također može biti opasan za nečiju kožu ako je nezaštićena ili dulje izložena suncu ako je i zaštićena jer je UV indeks na višoj nadmorskoj visini viši, a zimi je pojačana i dodatna refleksija od snijega - pojasnio je meteorolog Zoran Vakula.
Uza sve opisano, panelom su prikazani i načini samopregleda kože, pri čemu se ne smiju zaboraviti predjeli poput tabana ili noktiju. Također, važno je otići liječniku zbog svake promjene na koži koja zabrinjava.