Nakon što prije nekoliko godina nije uspjela inicijativa bivšeg premijera Ive Sanadera kojim bi se terenima za golf dao poseban status jer je tadašnja oporba, a današnja vlast taj zakon stopirala, sad upravo oni predlažu zakon koji će omogućiti gradnju golf-terena na šumskom području. Prema konačnom prijedlogu Zakona o šumama, šume i šumska zemljišta koja se prostornim planom proglase građevinskim područjem izdvajala bi se iz šumskogospodarskog područja RH danom stupanja na snagu prostornog plana.
Istra najtraženija
Šumskogospodarsko područje i dalje bi ostalo u vlasništvu RH, ali bi investitor mogao zatražiti pravo građenja. Dovoljno je, dakle, da lokalna zajednica u prostorni plan na šumskom zemljištu ucrta prostor za golf-terene ili kampove. Iako investitori u terene za golf pozdravljaju zakon koji će omogućiti ubrzavanje projekata, daju do znanja i da je došao prekasno. Primjerice, za projekt gradnje golf-terena u Istri Danka Končara ili projekt Srđ koji je dugogodišnjim pregovorima taj problem uspio riješiti. Prema sadašnjim propisima Ministarstvo poljoprivrede daje svoje mišljenje o promjeni prostornog plana koja znači izdvajanje šumskog zemljišta i njegovo pretvaranje u građevinsko područje, ali investitor, da bi mogao graditi, mora imati i odluku da je utvrđen interes RH da se taj projekt realizira, što je značilo prepreku od nekoliko godina.
Prema prijedlogu Zakona o šumama prostorni plan može se donijeti samo uz mišljenje Ministarstva poljoprivrede. U Agenciji za investicije trenutačno je prijavljeno oko 11 projekata golf-terena u različitim fazama, od inicijative do već razrađenih projekata spremnih za početak gradnje. Najdalje su odmakli golf-tereni Danka Končara u Vodnjanu i projekt Biska u Dajli. Projekt golf-terena Marlera, koji je od Dražena Ladića preuzeo poljski fond, trenutačno čeka dodatni izvor financiranja, odnosno partnera kako bi ga mogli početi pripremati. Lorena Prebanda, članica uprave Končarova Kermasa, kaže da trenutačno čekaju građevinsku dozvolu.
– Očekujemo da će ove godine biti donesen i urbanistički plan uređenja te da ćemo 2015. početi graditi. Golf-teren sa 27 rupa prostirao bi se na 150 hektara, dok je cijeli kompleks veličine 350 hektara – kaže Prebanda. Građevinsku dozvolu čeka i projekt Biska u Dajli koji je glavnu prepreku vezanu za crkveno zemljište riješio prošle godine.
– Očekujemo početak gradnje u ljeto, a završetak 2016. godine. Golf-teren prostire se na 75 hektara, a vrijednost je cijelog projekta 115 milijuna eura – kaže Zvonko Aderluh, direktor tvrtke Golf Istra Magica.
Srđ riješio problem
Na području Istre postoje još dva inicijalna interesa za gradnju golf-terena. Vicenzo Blagaić u projektu Hrvatski san planira graditi i golf-terene, a Zakon o šumama, kaže, ako se usvoji, pomoći će mu u ubrzanju realizacije tog projekta.
– Naš prvi od četiri golf-terena prostirao bi se na 205 ha – kaže Blagaić.
Projekt golfa Srđ prostirao bi se na 350 ha, a gradio bi se golf-park s dva terena, a kao i svaki takav projekt, imao bi popratne sadržaje. Prokurist tvrtke Razvoj golf Ivan Kusalić pozdravlja predloženi Zakon o šumama, ali je za njih, kaže, došao prekasno jer su svoj problem riješili. Doznajemo da plan gradnje golf-terena ima i Jadranka iz Malog Lošinja, a najavljena i gradnja pokraj Prokljanskog jezera vrijedna 200 milijuna eura te na 140 hektara pokraj Vranskog jezera vrijedna 80 milijuna eura. Plan gradnje golf-terena postoji i u Tisnom.
Mislim da je ipak najveci interes Hrvatske otvaranje tvornica i proizvodnih pogona,a ne pravljenje golf terena. Ili mislite sve Hrvate koji ne rade zaposliti na golf terenima?