Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, u društvu šefa EU-diplomacije Josepa Borrella i premijera Slovačke Eduarda Hegera, posjetila je u petak Kijev, gdje se susrela s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim nakon što je obišla i Buču, mjesto pored Kijeva koje je postalo simbol stravičnih zločina agresorske ruske vojske u Ukrajini.
Dok su visoki dužnosnici Europske unije putovali vlakom u Kijev sa zapada, dogodio se još jedan zločin koji je šokirao sve: na željezničkom kolodvoru u gradu Kramatorsku, na pruzi koja spaja istočnu regiju Donbas sa zapadom zemlje i glavnim gradom Kijevom, u raketiranju je poginulo najmanje 39 civila, a 87 ih je ranjeno.
Slovačka prepustila S-300
- Ruske snage pogodile su željezničku stanicu u Kramatorsku. Pucale su na običnu željezničku postaju, na obične ljude, ondje nije bilo vojnika - rekao je predsjednik Zelenski tijekom obraćanja finskom parlamentu, putem video-veze iz Kijeva.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov negirao je da je ruska vojska imala ikakve veze sa zločinom u Kramatorsku.
Sve agresorske ruske trupe povukle su se iz okolice Kijeva natrag odakle su došli, u Bjelorusiju i Rusiju, gdje se pregrupiraju i upućuju na istok Ukrajine, u regije Donjeck i Luhansk, gdje se očekuje nova ruska ofenziva.
Ukrajinski izvori priopćili su da njihovi tužitelji istražuju ukupno 5149 slučajeva navodnih ratnih zločina počinjenih od početka ruske invazije na Ukrajinu. Među ostalim, navodno se istražuju i slučajevi iz video snimaka, koje su se pojavile na društvenim mrežama, a koje prikazuju pripadnike ukrajinskih oružanih snaga kako ubijaju navodne ruske ratne zarobljenike. Upitan o posljednjoj takvoj video snimci koja se pojavila prekjučer, ministar vanjskih poslova Ukrajine na press konferenciji u sjedištu NATO-a u Bruxellesu rekao je kako strani novinari koji o tome pitaju neće nikad razumjeti što znači svjedočiti užasnim ruskim zločinima poput onoga u Buči. To, dodao je, ne govori kao opravdanje za bilo kakve zločine s ukrajinske strane, no ponovio je kako je teško razumjeti što osjećaju Ukrajinci kao žrtve brutalne ruske invazije i sustavnih ruskih zločina protiv civila.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba jučer je poručio da će svi ruski ratni zločinci biti privedeni pred lice pravde.
- Rusi su znali da je željeznički kolodvor u Kramatorsku prepun civila koji čekaju na evakuaciju. Ali svejedno su ga gađali balističkom raketom, ubivši više od trideset i ranivši najmanje stotinu ljudi - poručio je Kuleba.
Slovačka je prepustila Ukrajini svoj S-300, sustav protuzračne obrane sovjetske proizvodnje, kakav je za vrijeme Domovinskog rata, unatoč embargu na uvoz oružja, uspjela nabaviti i Hrvatska.
- Želio bih potvrditi da je Slovačka opskrbila Ukrajinu sustavom S-300. Ukrajinski narod hrabro brani svoju suverenu državu i nas također. Naša je dužnost pomoći, ne ostati po strani i ne biti ignorantan prema gubitku ljudskih života u agresiji Rusije - napisao je slovački premijer Eduard Heger na Twitteru.
U poruci na drugoj društvenoj mreži, Facebooku, Heger je dodao kako će Slovačka "u sljedećim danima biti ojačana dodatnim proturaketnim sustavom naših saveznika" te kako prepuštanje slovačkog sustava S-300 Ukrajincima ne znači da je Slovačka automatski ušla u rat protiv Rusije u Ukrajini.
S-300 je, podsjetimo, sustav koji je i Hrvatska nekim čudom nabavila za vrijeme Domovinskog rata, a potom u jednoj tajnoj operaciji, po svemu sudeći, predala na čuvanje Amerikancima prije dvadesetak godina. Kada smo nedavno, na summitu NATO-a u Bruxellesu 24. ožujka, pitali predsjednika Republike Zorana Milanovića gdje je taj hrvatski S-300, on je odgovorio da je to "odavno prodano na furdu, znate kaj je na furdu, otpad, ili je nešto dato Amerikancima".
Peti paket sankcija Europske unije protiv Rusije, oko kojeg se 27 država članica dogovorilo u roku od dva dana i koji je službeno objavljen jučer, uključuje i zabranu uvoza votke iz Rusije u EU, trgovinu koja je na godišnjoj razini imala vrijednost 50 milijuna eura. Ovim paketom sankcija obuhvaćen je i kavijar, cement, drveni i proizvodi od gume… Ali, primjerice, ne i dijamanti, čija vrijednost godišnje trgovine između Rusije i EU iznosi oko 1,8 milijardi eura.
Kako smo već pisali, peti paket sankcija po prvi put je obuhvatio trgovinu energentima: embargo na uvoz ugljena iz Rusije u EU stupa na snagu za četiri mjeseca, 8. kolovoza, a do tada je ostavljeno prijelazno razdoblje tijekom kojeg je moguće zatvoriti postojeće ugovore o kupnji ugljena i uvesti još neke količine po tim postojećim ugovorima. U prijedlogu Europske komisije bilo je predviđeno prijelazno razdoblje od tri mjeseca, ali je Njemačka tražila dulji rok, četiri mjeseca, što se ionako poklapa s njemačkim planovima da prekine uvoz ruskog ugljena do ljeta.
Novim sankcijama uvedena je potpuno zamrzavanje imovine četiriju ruskih banaka, što je najozbiljniji oblik kažnjavanja banaka jer zabranjuje bilo kakve transakcije s njima. Riječ je o bankama VTB, Sovkombank, Novikombank i Otkritie, koje su dosad bile obuhvaćene sankcijama u obliku zabrane njihova rada preko sustava SWIFT, a te četiri banke čine 23 posto ruskog bankarskog sektora.
Popis ruskih državljana i pravnih osoba kojima se zamrzava imovina u EU i, u slučaju osoba, zabranjuju putovanja preko Europe proširen je za još 217 ljudi i 18 entiteta. Ukupno je europskim sankcijama od početka ruske invazije obuhvaćeno 898 pojedinaca i 32 entiteta, tj. pravne osobe. Novim paketom na taj popis pojedinaca dodane su i dvije kćeri ruskog predsjednika Vladimira Putina, Katerina Tihonova i Marija Voroncova. I ruski kralj aluminija Oleg Deripaska, ruski kralj zlata Said Kerimov, glavni direktor Sberbanke Herman Gref, te Boris Rotenberg, suvlasnik najveće građevinske tvrtke za plinsku i elektroenergetsku infrastrukturu.
Ukupno je europskim sankcijama protiv Rusije obuhvaćeno 25 posto ranijeg izvoza iz EU u Rusiju i između 15 i 19 posto ranijeg uvoza u EU iz Rusije. Novim paketom sankcija po prvi je put zabranjeno ruskim cestovnim prijevoznicima da voze po Europskoj uniji, kao i ruskim brodovima da uplovljavaju u luke u EU, ali niz je izuzetaka i to ne vrijedi za prijevoz hrane, lijekova i energenata.
Naftno izuzeće za Srbiju
Istovremeno sa širenjem sankcija, EU je usvojila i izuzeće koje državama koje se nalaze u okruženju država članica EU, što znači i Srbiji i drugim zemljama zapadnog Balkana, omogućuje iste uvjete u nesmetanom protoku energenata kao što to već imaju same države članice EU. To znači da će Jadranski naftovod moći i dalje prevoziti naftu za Naftnu industriju Srbije (NIS), bez obzira na to što je NIS u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Njefta, koji se nalazi pod europskim sankcijama.