Pravosudni policajci zasad su odustali od namjere da stupe u štrajk, no od već započetog štrajka još uvijek ne odustaju drugi zaposlenici u pravosudnom sustavu. Da je poslijepodnevni sastanak s ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom završio bez dogovora novinare je nakon sastanka izvijestila predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Iva Šušković.
- Dogovora za dalje nema, mi očekujemo i nadalje sastanke, a očekujemo da su ministar i Ministarstvo svjesni činjenice da sustav bez ovih ljudi ne može funkcionirati - kazala je Šušković, a njeznu izjavu prenijela Hina. Sindikalistica procjenjuje kako bi Ministarstvu pravosuđa u interesu trebalo biti postizanje kompromisa i poručuje kao su sindikati u svakom trenutku spremni zaustaviti štrajk ako se dogovori prihvatljivo rješenje.
- Ukoliko dobijemo neku ponudu ili nekakvo prijelazno rješenje od ministarstva, mi ćemo to poslati našem članstvu te ćemo u roku od 24 sata dati odgovor je li ponuda prihvatljiva' – poručila je Šušković, koja je prošlog tjedna izvijestila da štrajka oko 5000 zaposlenika.
Sa strane Vlade im je, pak, za sada došao samo poziv na strpljenje i razumijevanje. Iz onoga što govore izvori u Ministarstvu pravosuđa da se iščitati kako je teško očekivati da bi moglo biti udovoljeno zahtjevima štrajkaša. Ministarstvo je, naime, u javno savjetovanje ovih dana pustilo novi Zakon o plaćama koji bi trebao ujednačiti primanja za iste kategorije zaposlenika u svim dijelovima javne uprave. Na temelju tog zakona, kojemu je osnovna svrha osigurati nagrađivanje ili kažnjavanje službenika ovisno o učinku, što bi javnu upravu trebalo učiniti efikasnijom i atraktivnijom za deficitarna zanimanja, izradit će se i dvije uredbe koje bi trebale omogućiti rast plaća, posebno kad je riječ o kategorijama s najnižim koeficijentima. U tu su svrhu izrađene i projekcije koje, tvrde naši izvori, govore kako bi najniže plaće trebale porasti izmešu 10 i 15 posto, i to u odnosu na sadašnje plaće uvećane za naknadu koju je svojom odlukom nedavno utvrdila Vlada, a koja za najslabije plaćene zaposlenike iznosi 100 eura. Ukoliko bi se sad posebno tretiralo zaposlene u pravosuđu, značilo bi to odustajanje od koncepcije ujednačavanja plaća u kompletnoj javnoj upravi, a to, barem zasad, nije opcija.
Što se tiče pravosudnih policajaca, njihove bi se plaće ubuduće trebale temeljiti na posebnom zakonu o pravosudnoj policiji. U Ministarstvu pravosuđa potvrđuju kako je intencija donijeti takav poseban zakon, a uporište nalaze u činjenici da pravosudni policajci imaju status službene osobe, da nose oružje i ovlašteni su primijeniti silu pa je, kažu, nelogično da se njihov status uređuje zakonom kojim se regulira izdržavanje kazne zatvora i koji se stoga odnosi na zatvorenike.
Sveobuhvatno rješenje za preostale službenike i namještenike koje spominje Ministarstvo u SDLSN-u, međutim, smatraju neprihvatljivim jer, tvrde, ni tim sveobuhvatnim rješenjem nisu obuhvaćeni svi, primjerice rukovodeći kadar i sudski savjetnici.