Saveznici strepe hoće li Trump udariti po NATO-u i otići na sastanak s Putinom

Prije godinu dana, na posljednjem summitu NATO-a u Bruxellesu, najveća neizvjesnost vladala je oko toga hoće li nepredvidljivi američki predsjednik Donald Trump potvrditi javno, u svom govoru, princip kolektivne obrane zapisan u članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji napad na jednu članicu tretira kao napad na sve saveznike. Već je to bilo dovoljno neobično, da se postignućem summita smatra nešto što se uvijek uzimalo zdravo za gotovo. Ovoga puta, uoči predstojećeg summita NATO-a koji se u srijedu i četvrtak održava ponovno u Bruxellesu, stvari su još gore, još neobičnije, jer najveća neizvjesnost vlada zbog toga hoće li Trump, zapravo, svojim nepredvidljivim postupcima razoriti cijeli savez. Zvuči nevjerojatno, i to je jedna od onih situacija u kojoj se obično kaže “da mi je netko prije X godina rekao da će se to dogoditi, mislio bih da je lud”. Ali to da bi američki predsjednik na summitu NATO-a mogao zadati fatalan udarac savezu koji Amerika predvodi danas je nepodnošljivo stvarna mogućnost.

Više je razloga zbog kojih je to tako, ali u prvom redu: ono što se početkom lipnja dogodilo na sastanku lidera G7, grupe najrazvijenijih država svijeta, moglo bi se vrlo lako ponoviti i na sastanku lidera 29 zemalja članica NATO-a. A ako se ponovi, bio bi to dosad najrazorniji američki udarac političkoj koheziji NATO-a u povijesti.

‘NATO loš kao NAFTA’

Na sastanku G7 Trump je odbio potpisati zajedničku izjavu, ponašao se ne baš prijateljski prema američkim saveznicima okupljenima u toj grupi, i otišao ranije sa summita da bi se susreo sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong-unom, s kojim je bio i srdačniji i prema kojemu je imao više riječi hvale nego prema tradicionalnim prijateljima i saveznicima. Tijekom razgovora s Kimom obećao je da će otkazati redovite vojne vježbe SAD-a s Južnom Korejom, nazvavši ih “provokativnima”, što je upravo rječnik koji koristi sjevernokorejski režim. Otkazivanje vojnih vježbi iznenadilo je Južnu Koreju, američki saveznicu koja nije takvo što očekivala. Ponovi li se takvo ponašanje i na summitu NATO-a, Trump bi mogao kritizirati saveznike u ne baš prijateljskoj maniri i potom otići s tog summita u Bruxellesu na susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom (zakazan za 16. srpnja u Helsinkiju), s kojim bi mogao biti srdačniji i s više riječi hvale nego prema svojim saveznicima u NATO-u. I kojemu bi mogao čak i obećati smanjenje vojne prisutnosti Amerikanaca u Europi ili promjenu stava zapadnih saveznika o ilegalnoj ruskoj aneksiji Krima, zbog čega je Rusija izbačena iz G7, našla se pod sankcijama zapadnih saveznika i natjerala NATO da je prestane smatrati partnerom i ponovno, slično kao u hladnom ratu, počne smatrati “sigurnosnim izazovom”. Svi se nadaju da se onaj i onakav Trump s G7 ipak neće ponoviti na summitu NATO-a. Glavni tajnik NATO-a nada se da postojeće nesuglasice među saveznicima koje se tiču trgovine, borbe protiv klimatskih promjena i drugih tema ipak neće biti prelivene na obrambene teme kojima se bavi NATO.

– Priznajem da postoje nesuglasice i razilaženja između nacija s obje strane Atlantika. Ipak, važno je prisjetiti se da postojanje nesuglasica nije neka novost. Vidjeli smo to i prije, još od Sueske krize pedesetih godina prošlog stoljeća, do rata u Iraku 2003. godine. Ali, NATO je dokazao, uvijek i iznova, da smo se unatoč tim razlikama sposobni ujediniti oko temeljne zadaće NATO-a, zaštite i obrane jedni drugih. I to je upravo ono što sada činimo. NATO je proveo najveće jačanje naše kolektivne obrane od kraja hladnog rata. Jačamo napore u borbi protiv terorizma. I rješavamo mnoge druge sigurnosne izazove zajedno. Dakle, da, postoje izazovi i razilaženja oko trgovine, klime i drugih pitanja, ali NATO je dokazao da je sposoban jačati transatlantsku suradnju i ja očekujem od ovog summita da još jednom pokaže jedinstvo i snagu NATO-a – rekao je glavni tajnik Jens Stoltenberg sredinom lipnja, odgovarajući na pitanja hrvatskih novinara za posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović sjedištu NATO-a.

No neslužbeno se u kuloarima nove NATO-ove zgrade u Bruxellesu može čuti stvarna bojazan jer svi znaju da je Trump nepredvidiv, a teza da se razmirice koje postoje ne tiču obrane, nego trgovinskih odnosa ili klimatskog sporazuma i sporazuma s Iranom (iz kojih je Trump izašao, a koje Europljani pokušavaju sačuvati), već je demantirana u praksi. I stoga lako može biti još jednom demantirana i Trumpovim ponašanjem tijekom summita NATO-ovih lidera.

Demantirana je jer je, primjerice, Trump na sastanku G7 u Kanadi izjavio, prema neslužbenim izvorima koji prenose razgovor iza zatvorenih vrata, da je “NATO jednako loš kao NAFTA”, odnosno Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini koji Trump aktivno pokušava srušiti i nanovo ispregovarati s Meksikom i Kanadom. A demantirana je i stoga što je obrambeni argument već uvučen u razmirice koje se tiču trgovinskih odnosa kad je kanadski premijer Justin Trudeau apelirao na Trumpa da ne uvodi carine na kanadski čelik i aluminij, pitajući se kako Kanađani, koji su ginuli zajedno s Amerikancima u dva svjetska rata, u Koreji ili u Afganistanu, mogu sada biti smatrani prijetnjom nacionalnoj sigurnosti SAD-a (što je argument koji je Trump iskoristio za uvođenje carina i Kanađanima i državama članicama EU). Na što je Trudeau dobio ne samo carine nego i doživio to da mu Trumpovi suradnici javno, preko FoxNewsa, poručuju da će gorjeti u paklu.

– Posebno mjesto u paklu rezervirano je za bilo kojeg stranog državnika koji se u lošoj vjeri upusti u diplomaciju s predsjednikom Donaldom J. Trumpom i potom mu pokuša zabiti nož u leđa na izlaznim vratima. A to je loševjerni Justin Trudeau učinio na svojoj press-konferenciji. To je slabi, neiskreni Justin Trudeau učinio i to je poruka izravno iz zrakoplova Air Force One – rekao je Peter Navarro, savjetnik predsjednika Trumpa za trgovinu. Navarro se, doduše, kasnije ispričao. Ali zamislimo da se takvo što, nezamislivo i za skupinu G7 sve do prije mjesec dana, ponovi nakon NATO-ova summita: da netko iz Trumpova tima optuži Jensa Stoltenberga za nešto što je rekao na press-konferenciji, da ga šalje u pakao i naziva lažovom. Ili da takvo što učini prema njemačkoj kancelarki Angeli Merkel ili nekome od drugih lidera zemalja saveznica. Nezamislivo! Ili ipak nije?

Jer, primjerice, Trump je toliko puta dosad okrenuo svoju energiju prema slabljenju njemačke kancelarke Angele Merkel da mu se prije dva tjedna pričinilo da se i “njemački građani okreću protiv svoga vodstva” (što je objavio na Twitteru).

Za NATO je rekao da je jednako loš kao najlošiji trgovinski sporazum, a za Europsku uniju rekao je da je “smišljena kako bi iskoristila Sjedinjene Države, kako bi napala našu kasicu prasicu”, a to “nećemo dozvoliti”.

– To ne samo da je činjenično pogrešno nego mi dokazuje da je vrijeme da odem – reagirao je američki veleposlanik u Estoniji prošloga tjedna podnoseći ostavku baš zbog takvih komentara američkog predsjednika o organizacijama koje su uspostavljene uz aktivnu američku podršku svojim europskim saveznicima. Veleposlanik James D. Melville Jr., kojeg je u Estoniji postavio Trumpov prethodnik Barack Obama, poručio je da odlazi s uvjerenjem “da će se Amerika, koja jest i uvijek je bila velika, jednog dana vratiti tome da bude u pravu”. Danas, očita je poruka, Amerika nije u pravu.

Mnogi se trude objasniti da Trump nije u pravu kad govori o “obvezi” svih ostalih članica NATO-a da što brže, praktički odjednom, na Trumpovu zapovijed, podignu svoje obrambene proračune do razine od dva posto svoga BDP-a. I kad govori o tome kao o obvezi tih zemalja da uplaćuju za NATO. Kao prvo, to nije novac za NATO jer NATO nema svoj proračun u koji države uplaćuju novac (za razliku od EU, koji ima takav proračun), nego se radi o iznosima koje same države ulažu u svoje obrambene snage. Kao drugo, to nije obveza koja nastupa ovaj čas, nego je smjer kojim su saveznici odlučili krenuti na summitu u Walesu 2014., ali s time da dođu do iznosa od dva posto BDP-a do 2024. godine. Točnije, zaključci sa summita u Walesu kažu da saveznici koji nisu na razini od dva posto moraju ponajprije “zaustaviti pad rashoda za obranu”, zatim “težiti realnom povećanju rashoda za obranu”, a tek onda “težiti približavanju smjernici od dva posto unutar jednog desetljeća”. Smjer, dakle, a ne obveza. Do 2024., ne odmah.

No ipak se svi slažu da je Trumpovo agresivnije pozivanje na “obvezu” od dva posto stvorilo pritisak koji daje rezultate. Sve države saveznice zaustavile su pad rashoda za obranu, sve su počele dizati te rashode i većina ima precizne planove kako doći do razine od dva posto BDP-a do 2024. godine. Hrvatska Vlada je ovih dana, na sjednici 21. lipnja, usvojila zaključak kojim se planira da Hrvatska također do 2024. dođe do tog cilja.

Uoči summita Trump je pisao dosta neugodna pisma nizu država članica NATO-a, u kojima ih tjera da plaćaju više za obranu.

“Postaje sve teže naći opravdanje za američke građane za to što neke države ne dijele teret zajedničke sigurnosti NATO-a, dok američki vojnici nastavljaju žrtvovati svoje živote u inozemstvu i vraćaju se kući smrtno ranjeni”, napisao je Trump u pismu kancelarki Merkel, citirano prema New York Timesu koji je dobio uvid u dokument. “Kontinuirano njemačko izdvajanje za obranu ispod odgovarajuće razine podriva sigurnosti saveza i služi kao opravdanje za druge saveznike da ni oni ne moraju planirati ispunjavanje svojih obveza, jer vide vas kao uzor”, dodao je još Trump u pismu Merkel.

Mattisova potpora Hrvatskoj

Prema onome što je procurilo u svjetske medije, slična pisma dobili su Luksemburg, Belgija, Norveška, Kanada... Nije poznato da je i Hrvatska dobila takvo pismo. Ali Hrvatska dobiva, odmah nakon summita, važan posjet američkog ministra obrane Jamesa Mattisa. SAD vidi Hrvatsku kao temelj stabilnosti u jugoistočnoj Europi, poručeno je iz Pentagona prilikom brifiranja novinara o Mattisovu sudjelovanju na summitu i kasnijim posjetima Hrvatskoj i Norveškoj.

General Mattis, inače, u Trumpovoj administraciji percipiran je kao jedan od “odraslih” Trumpovih suradnika koji predsjednika od početka mandata usmjeravaju što dalje od njegova poriva da narušava odnose s tradicionalnim saveznicima. Mattisov je posao da uvjerava saveznike da ih SAD neće ostaviti na cjedilu, pa je tako ovih dana demantirao glasine o navodnoj Trumpovoj želji da sreže broj američkih vojnika stacioniranih u Njemačkoj. Mattis je zaslužan za jačanje američke vojne prisutnosti u istočnoj Europi, pa i za isporuku ozbiljnog naoružanja, poput protuoklopnog raketnog sustava Javelin, Ukrajincima. Mattis je zaslužan i za mnoge inicijative koje jačaju NATO, poput one nazvane “30-30-30-30”, kojom se saveznici obvezuju da će do 2020. imati 30 pješačkih bojni (bataljuna), 30 borbenih eskadrila i 30 ratnih brodova, i sve to spremno za razmještaj unutar 30 dana. Još treba ispregovarati tko koliko daje, no inicijativa će znatno ojačati NATO-ovu spremnost.

Summit na dnevnom redu ima još konkretnih, sadržajnih odluka koje se tiču vojne mobilnosti ili uspostave dvaju novih zapovjedništava. No, kako primjećuje Ian Brzezinski, analitičar washingtonskog instituta Atlantic Council, sve to što je dobro može lako pasti u vodu ako Trump nastavi podrivati političku koheziju NATO-a.

“NATO pred sobom ima agendu (jačanja) pripravnosti koja će ojačati njegovu sposobnost da kontrolira rusku agresiju i druge izazove 21. stoljeća. To daje materijalnu osnovu za vrlo uspješan summit u Bruxellesu. Međutim, politička kohezija je u srži NATO-ove učinkovitosti. Akcijski plan podizanja spremnosti dat će priželjkivane rezultate samo ako se Trump usredotoči ne na beznačajne tvitove i na poticanje podjela, nego na ujedinjujuću moć koju samo njegov ured može donijeti kao doprinos savezu”, napisao je Brzezinski u svojoj analizi uoči summita. Summita koji, upravo zbog svega navedenog, mnogi vide kao odlučujući, najvažniji sastanak na vrhu zapadnih lidera od kraja II. svjetskog rata.

Hrvatsku na tom summitu, kao i dosad u NATO-u, zastupa predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Od bliskih joj izvora doznajemo kako ona ide na ovaj sastanak na vrhu “u dobroj vjeri i najboljoj namjeri”. Svjesna da po razini ulaganja u obranu Hrvatska još nije na razini na kojoj smo obećali biti do 2024., ali da smo okrenuli trend i radimo što možemo, kao što je i navedeno u nedavno usvojenom dokumentu Vlade.

– I sam Mattis je rekao: “Croatia is punching well above its weight” (Hrvatska udara znatno više od svoje težine, op.a.). Činjenica da on dolazi u Hrvatsku odmah nakon summita znak je velike potpore i govori sama za sebe – dodaje izvor blizak predsjednici Grabar-Kitarović.  

Pogledajte i galeriju: Povijesni susret Trumpa i Kima