'Schulz nam je pokvario izložbu tvrdnjom da je Jugoslavija bila slobodna'

U zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu danas su predstavljena djela hrvatskih umjetnika koja su postala dio stalne zbirke umjetnina EP-a, ali otvaranje izložbe nije moglo proći bez malog političkog skandala. HDZ-ovi europarlamentarci skandalizirali su se nad nekoliko rečenica koje je u predgovoru kataloga izložbe napisao socijaldemokratski predsjednik EP-a Martin Schulz. Napisao je, naime, da su umjetnici uživali slobodu u bivšoj Jugoslaviji.

– Potpuno sam iznenađena tekstom predgovora predsjednika EP-a koji, izgleda, misli da je Hrvatska još uvijek u Jugoslaviji. Ne mogu se nikako složiti s načinom na koji je opisao Jugoslaviju kao slobodnu zemlju. Jugoslavija nije bila slobodna zemlja ni za obične građane, a pogotovo ne za umjetnike. I zato me jako iznenadilo to što je napisao Schulz, pokvario nam je ovaj fini događaj. Ovo je zaista velik događaj za hrvatske umjetnike – kaže Dubravka Šuica, HDZ-ova zastupnica u EP-u.

Martin Schulz u predgovoru je, među ostalim, napisao ovo: "Ova izložba nije zanimljiva tek s umjetničkog stajališta. Ona također otkriva jedinstven položaj Hrvatske u bivšem istočnom bloku. Kao nesvrstana zemlja, bivša Jugoslavija razvijala je vlastitu kulturnu politiku, dopuštajući umjetnicima da se slobodno izražavaju pod uvjetom da ne stvaraju pomutnju. Iako je nedostajalo materijala i razvoj umjetničkog tržišta nije bio potpuno omogućen, umjetnici su mogli stvarati umjetnička djela gotovo nesputano. Jugoslavija je stoga zauzimala posebno mjesto između Zapada i Istoka, ne samo u političkom i gospodarskom nego i u umjetničkom smislu. Umjetnička djela izložena u našem Parlamentu iskazuju ovu iznimnu odliku".

Europski parlament upotpunio je svoju umjetničku zbirku djelima ovih hrvatskih umjetnika: Borisa Bućana, Ivane Franke, Sanje Iveković, Nives Kavurić-Kurtović, Ivana Kožarića, Đure Sedera, Josipa Vanište i Zlatana Vehabovića.

SDP-ov europarlamentarac Marino Baldini, inače povjesničar umjetnosti po struci, za Večernji list je prokomentirao zgražanje HDZ-ovaca nad Schulzovim riječima. 

– Mi detaljno znamo što se sve događalo u našoj umjetnosti između dva svjetska rata i nakon Drugog svjetskog rata. Murtićev put u Ameriku, utjecaj koji je išao upravo preko Murtića i Džamonje, preko naših velikih umjetnika koji su bili aktivni još od Topuskog 1944. i prije toga. Prema tome, hrvatska umjetnost u bivšoj Jugoslaviji nije samo značajna za Hrvatsku, nego puno šire. I u tom kontekstu Schulz spominje bivšu Jugoslaviju. Povijesno, mi moramo znati i ono što je dobro, ne samo ono što je bilo loše. Uvijek se trebamo držati onoga što je dobro, a ne onoga što je bilo loše. Jer protiv toga smo se borili i borit ćemo se uvijek, ako bude opet trebalo – rekao je Baldini.

Nekoliko sati nakon otvaranja izložbe, HDZ-ovi europarlamentarci zajedno su uputili otvoreno pismo predsjedniku EP-a Martinu Schulzu. "U Vašem tekstu Hrvatska je percipirana skoro isključivo u kontekstu bivše Jugoslavije, zanemarujući tisućljetni hrvatski kulturni identitet. U tom smislu, kao zastupnici hrvatske delegacije Europske pučke stranke - HDZ-a tražimo Vas objašnjenje iz kojih je razloga takva neprimjerena i pogrešna poruka odaslana prilikom otvaranja ovako važne izložbe u Europskom parlamentu", kaže se u pismu. 

Martin Schulz je inače i kandidat europskih socijalista i demokrata za budućeg predsjednika Europske komisije. Tu njegovu kandidaturu podržao je i SDP.

 >>Hrvatska još živi u fantomskoj Jugoslaviji