Šećer u četiri mjeseca poskupio 59%! Jaja duplo skuplja, cijene ostale iste samo za tri proizvoda

U prva četiri mjeseca najviše je poskupi šećer - čak 59%! Kilogram u prosjeku košta 1,35 €/kg u odnosu na 0,85 € u lanjskoj godini. Jaja su 50% skuplja, smrznuto povrće 38%, kokice 34, vrhnja i rana za mačke 32, kuhinjski papirnati ručnici i hrenovke 30, kečap i hrana za pse 28, keksi, pakirani kolači i deserti, smrznuta gotova jela, kao i pancete i slanina 27%, voćni namazi i kompoti, tjestenine, čips, čokoladni prutići, sirni namazi, omekšivači rublja 26, a toaletni papir, sredstva za automatsko i za ručno pranje posuđa, mliječni deserti, slani štapići i pereci te konzervirana gotova jela 25%, pokazala je analiza NielsenaIQ za magazin Ja Trgovac.

Popis kategorija koje su poskupjele više od 20% poduži je – na njemu su svježe meso, mesne prerađevine (salame), sirevi, jogurti, sladoledi, konzervirano i ukiseljeno povrće i proizvodi od rajčice, kruh, tost, bomboni, vafli, začini i dodaci jelima, smrznuta riba i plodovi mora, ekstrudirani grickalice ("flips"), praškaste slastice i pripomoći za pečenje kolača, osvježivači zraka, regeneratori za kosu, sredstva za oblikovanje kose, sredstva za ispiranje usta, sredstva za čišćenje WC-školjki... - nabraja voditelj razvoja poslovanja za Srednju i Istočnu Europu NeelsenIQ-a Ivan Junaković.

Do 10% cijena je rasla jakim alkoholnim pićima (9%), maslacima i margarinima (8%), orašastim plodovima (6%), suhoj dječjoj hrani (5%) i brašnu (3%), ali i većem broju neprehrambenih kategorija, poput dječjih pelena (9%), higijenskih uložaka i tampona (8%), sredstava za njegu kože beba i dječjih vlažnih maramica (6%) te sredstava za čišćenje i britvica i brijača (5%). Iako simbolično, pojeftinila su tek ulja i sredstva za čišćenje stakala za oko 3%, sredstva za depilaciju za oko 2, a cijena nije rasla ni napitcima za bebe, kondomima ni vlažnom toaletnom papiru. U prva četiri mjeseca ove godine robu široke potrošnje plaćamo 17% više nego lani, ali samo zato što smo štedjeli – kupuje se samo osnovno, po povoljnijim cijenama i akcijama, a smanjila se potrošnja "luksuza".

Trgovačke su robne marke (TRM) na godišnjoj razini skuplje 1%, a "brendirani" proizvodi 19%. No, od početka ove godine rast se cijena trgovačkih marki ubrzao na 14%, dok su brendovi i dalje na +19% u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine, objašnjava Junaković. Ipak velika je razlika između prehrane i neprehrane. U prehrani su cijene TRM rasle značajno više od brendova – od početka godine 20% (prema +14% kod brendova), dok je kod neprehrane obrnuto – TRM su ove godine skuplje 11%, a brendovi 25% u odnosu na lani.

- Da je najlakše je kupovati samo osnovno i smanjiti "luksuz" – takav oblik kao najčešći ističe dvije trećine ispitanika u NIQ-ovoj ovogodišnjoj Shopper Trends studiji za Hrvatsku. No najveći porast ima drugi najpopularniji vid uštede – aktivna potraga za povoljnijim cijenama i akcijama – to je navelo 60% ispitanika, uz porast od 8 postotnih bodova (pb) u odnosu na 2022. U porastu je "općenito kupujem manje", što je istaknulo 50% ispitanih, uz porast od 7 pb, a sličan je pokazatelj i "prebacivanje na jeftinije proizvode i marke" (isto +7 pb). Na kraju je popisa kupovina velikih "obiteljskih" pakiranja, koju je navela trećina ispitanika, uz porast od 3 pb prema lani. Osim navedenog, u porastu je aktivna usporedba cijena omiljenih artikala s proizvodima trgovačkih robnih marki, ako i korištenje akcijskih kupona i sličnih promotivnih alata - kaže Junaković.

Objašnjava kako je već je dulje od godinu i pol otkako je inflacija podigla svoju ružnu glavu. Krajem 2021. ubrzala je nakon otvaranja tržišta slabljenjem pandemije koronavirusa, da bi značajno ubrzala početkom ruske agresije na Ukrajinu. Nakon galopiranja tijekom cijele 2022. kao šlag na torti stigla je zamjena kune eurom, a priča je kompletirana zadnjim krugom pregovora dobavljača s trgovcima, pri čemu su mnogi dobavljači u ožujku korigirali cijene naviše.

- Isto tako znamo da se ljeti cijene ne spuštaju, već jedino podižu. Uspon, uspon, zatim još jedan uspon, i na kraju – završni uspon - ističe on.

- Iskreno se nadam da je napokon vrijeme za – pivu! Ili limunadu. Predah u svakom slučaju-  dodaje.

- Skupo je, i svi smo tome izloženi. Još se sjećam šoka od prije tri mjeseca. Lijep sunčan proljetni dan (nije ih bilo puno ove godine pa se lako sjetiti), draga i ja nakon šetnje sjedamo na osunčanu terasu kvartovskog kafića, naručujemo dvije (craft) pive. Uživamo pola sata, i tražimo račun. Šok i nevjerica! 10 eura! Dvije pive, u mom kvartu, 10 eura! Koliko je onda u Dubrovniku, pitam se?

Po trgovinama ipak nije tako drastično, ali se poskupljenja itekako vide i osjećaju. Inflacija robe široke potrošnje ukupno je 14% na godišnjoj razini - i 17% od početka godine, s vrlo sličnim postotkom rasta u prehrani i neprehrani. Ipak, cijene ukupno nisu pale. Na godišnjoj razini (od svibnja 2022. do travnja 2023.) konzumacija je ukupno 2% veća, iako je od početka ove godine rast svega 0,6% Rast generira prehrana: +2,5% količinski na godišnjoj, odnosno +1,7% od početka ove godine, dok je neprehrana "u plusu" 0,5% na godišnjoj, a 1% na ovogodišnjoj razini. Trgovačke robne marke (TRM) vrijednosno su rasle više od brendova na godišnjoj razini (20% TRM, a 16% brendovi), no u 2023. brendovi generiraju veći rast – 19% nasuprot 17% TRM-a. Količinska konzumacija TRM na godišnjoj razini u prehrani povećala se za 3,5%, a brendova 2%, no u četiri mjeseca 2023., zbog spomenutog većeg rasta cijena TRM-a, brendovi su ubrzali rast na 3,8%, a TRM su pali 2,9%.

- Inače pišem o usporedbi što je raslo više od prosjeka, no u uvjetima dvoznamenkastog rasta cijena prava su vijest kategorije s padom prodaje. "Ima li takvih?" Pa, ima. Evo, recimo, ulje. Ulje je palo 20% od početka godine. -"Zašto?" - "Jo-jo efekt". Zato što mu je prodaja lani u ovo doba skočila "u nebo" – zbog najavljenih mogućih nestašica i s početkom rata u Ukrajini lani je prodaja ulja rasla 40%. Ovogodišnji pad od 20% i dalje znači oko 20% veću prodaju od 2021. Ali, količine su pale 19%, pa je tako količinska prodaja ove godine 10% manja nego spomenute 2021. Ovdje valja naglasiti da se velika većina tog "povratka u normalne vrijednosti" prelomila preko trgovačkih marki, koje su zabilježile skoro upola manju realizaciju nego lani, dok su brendovi pali u znatno manjoj mjeri i povratili svoje lanjske udjele - objašnjava Junaković.

Brašno je palo 7%. - Isti razlog kao i ulje? - Ne. Pala je potrošnja, čak 10% pa umjeren rast cijena (+3%) nije pokrio razliku. Slično brašnu, povećanje cijene nije pokrilo količinski pad prodaje sardina i meda. Alkoholna pića imaju malko drukčiji trend od hrane. Pivo od početka godine ima rast prometa manji od prosjeka (+12%), ali uz svega 0,7% veće količine od početka godine, a gotovo identičan trend ima i vino. Veći promet dolazi od većih prosječnih cijena, uz ipak stabilnu konzumaciju. Jaka alkoholna pića rastu u skladu s prosjekom (+17%), ali i uz stabilan količinski rast (+7%) te prosječno manji porast cijena (+9%). Bilo kako bilo, inflacija nas ne priječi u konzumaciji omiljene nam kućne razonode za odrasle - dodaje.

Rast prosječnih cijena veći od 20% u ovoj godini zabilježilo je 46 kategorija koje NIQ redovno prati putem panela trgovine (od oko 150 kategorija prehrane i neprehrane, bez visokoobrtajnih kategorija, poput cigareta, koje bi previše utjecale na ukupnu sliku, te svježeg voća i povrća. Njih tri bilježe pad količinske prodaje, a kod 13 ih raste i konzumacija, iako uglavnom u malim postocima (izuzetak su, s rastom konzumacije od preko 5%, pakirani kruh i tost, slani štapići i pereci i izotonički napitci). Neprehrana (pedesetak kategorija u ukupnoj "košarici") u zadnjih godinu dana raste 14%, a od početka godine 17%. Godišnje količine veće su za 2%, a od početka godine jednake lanjskima. Cijene su od početka godine veće za 17%.

I I ovdje su trgovačke robne marke (TRM) vrijednosno rasle više od brendova na godišnjoj razini (21% TRM, a 13% brendovi), ali su, za razliku od prehrane, i u 2023. nastavile rasti većom stopom (20% TRM, a 16% brendovi) - objašnjava Junaković. Negativan promet zabilježila su jedino sredstva za pranje staklenih površina (-7% u odnosu na početak prošle godine). No negativne količine registrirao je znatno veći kategorija. Količinski pad veći od 10% zabilježili su osvježivači WC-školjki, sapuni, vodice za usta. Papirnati ručnici pali su točno 10%, ali uz rast cijena od 30% registrirali su rast promet preko 20%. Pad količina između 5 i 10% (uz rast cijena od 17 do 26%) od početka godine bilježe omekšivači rublja, sredstva za ručno pranje posuđa, sredstva za brijanje, sredstva za čišćenje WC-školjki i kupke, a pad do 5% deterdženti za pranje rublja, higijenski ulošci i tamponi, dječje pelene, sredstva za automatsko pranje posuđa, sredstva za njegu tijela, dječje vlažne maramice.

-  U neprehrani su češći količinski "minusi". Zlobnici bi možda zaključili da se manje peru ruke, odjeća i WC-školjke. I pri tom se pitali kakvom nam to atmosferom odiše društvo zbog inflacije? Istina je ipak prozaičnija - iz dva razloga – lakše je manje i rjeđe trošiti sredstva za kućanstvo ili osobnu njegu, a i češće su nove forme proizvoda ili pakiranja koje kupcu daju manju količinu (npr. isti broj pranja s manjom gramažom, veća koncentracija nekog sredstva ili kreme i sl.) - napominje. No značajan količinski rast ostvaruje kategorija vlažnog toaletnog papira – 25% od početka godine, 17% na godišnjoj razini, uz minimalan rast cijene. Više od 10% veće količine bilježe sredstva za njegu kože lice, insekticidi i repelenti, ali i kondomi. Preko 5% raste i količinska prodaja dezodoransa, brijača i britvica, sredstava za depilaciju i sredstava za oblikovanje kose. Zanimljivo, u mnogim kategorijama generatori količinskog rasta su brendovi ili rastu sličnom stopom kao i trgovačke marke.

- Rast cijena velike većine kategorija traje neprekinuto više od godinu i pol. Iako je za očekivati da će usporiti, kraj će se početi nazirati tek nakon ljeta. Kupci zasad prate tempo. Dobar dio kategorija ne pada, ili tek neznatno, a one koje bilježe veći pad konzumacije (potrošnje) su u pravilu kategorije koje su poskupjele značajno više od prosjeka i gdje se potrošnja može smanjiti ili odgoditi - ističe Junaković. Kupci štede na razne načine – kombinacijom smanjene košarice, lovom na popuste i akcije (gdje se sve češće biraju kuponi za popust i programi vjernosti s trenutnim, tj. izravnim nagradama), biranjem obiteljskih pakiranja ili kupovinom malih pakiranja (manji iznos kupnje), a sve garnirano potragom za kvalitetnim jeftinijim alternativama. Kao rezultat, rastu trgovačke robne marke. Brendovi ipak pomalo hvataju korak s trgovačkim robnim markama kombinacijom ponude i akcija.

- Zanimljiv je primjer toaletnog papira. Ako niste primijetili da je WC-papir značajno poskupio, znači da imate slonovsku (ne)osjetljivost na cijene. Ili vam ga netko drugi kupuje. U tom slučaju vjerujte mi, poskupio je značajno. Neki artikli i preko 50%. No cijela je kategorija poskupjela malo iznad 25%. Kako to? Kad već ne mogu provesti anketu pa da pogledamo rezultate, zapitajte sami sebe – jeste li u zadnjih godinu probali neki drugi papir (recimo, malo grublje teksture, ili tanjeg lista)? Gađali akcije s velikim pakiranjima? Možda ste kupovali najmanje moguće pakiranje (ako ste sami)? Išli u trgovine s nižim cijenama? Ako jeste, time ste donekle ublažili rast cijena prethodno vam omiljenih artikala - napominje.

Brojke o prodaji kroz blagajne kazuju da su pakiranja od 10 rola (najčešća) rasla onoliko koliko su im rasle cijene, a da su količine neznatno pale. Zato su velika pakiranja (16+), i to pogotovo trgovačkih robnih marki, rasla iznad 150%, ne samo zbog povoljnijeg omjera cijene "po roli" (u prosjeku 10% niže od klasičnih pakiranja), već i zbog činjenice da je takvim pakiranjima cijena rasla samo 12%. S druge strane, iako je taj segment marginalan i jedinična im je cijena znatno veća, preko 100% rasla je i prodaja malih pakiranja (do 6 komada). Sve su to dobro detektirali diskonteri, koji su lani ostvarili rast svojih marki od preko 300% (nauštrb brendova dakako), i to poglavito u velikim pakiranjima. - Dakle, iako vam je omiljena vrsta toaletnog papira poskupjela preko 50%, ako ste kao ja ili većina hrvatskih kupaca, upotpunjavanjem kupnje većih pakiranja trgovačkih marki, "gađanjem" akcija i biranjem trgovina s nižim prosječnim cijenama, amortizirali ste rast cijena za pola. Uz skoro pa iste količine - kazao je Junaković.

Dodaje kako sezona pred nama, prema prvim pokazateljima, neće donijeti zaokret u rastu cijena, možda tek usporavanje. Tek od jeseni možemo se ponovno početi navikavati na stabilnije cijene i one godišnje "indeksacije" s malim postocima. - Količine će i dalje biti pod pritiskom, poglavito kategorija koje nisu osnovne, ili su poskupjele preko svake mjere. Ali, s obzirom na dobru ekonomiju (čudno za nas, ali, dobra smo, rastuća ekonomija), nikad manju nezaposlenost, i ipak neke stvorene rezerve, s određenim optimizmom možemo gledati prema naprijed. S ponešto grubljim WC-papirom, s više trgovačkih marki na stolu i pivom na akciji, progurat ćemo kroz ljeto i nadolazeću jesen - zaključio je Junaković.

VIDEO Austrijanku šokirale cijene pizze na Jadranu: 'Pa to je skuplje od Austrije!'