Šefica Europske središnje banke Christine Lagarde očekuje 'drugu fazu inflacije', odnosno njezino dodatno jačanje, a ne hlađenje kako bi se moglo zaključiti na temelju posljednjih statističkih podataka. Novi inflacijski val potaknut će proces 'nadoknađivanja' inflacijskih gubitnika, među kojima su i radnici. Europska središnja banka (ECB) očekuje da će od sada pa do kraja 2025. godine plaće u europodručju porasti za 14 posto, kad bi trebale povratiti realnu vrijednost kakvu su plaće imale prije pandemije.
ECB u lipnju proslavlja 25 godina postojanja te je tim povodom organizirao konferenciju u Portugalu na kojoj su sudjelovali svi koji nešto predstavljaju u svjetskoj ekonomskoj misli. Čelni ljudi središnje banke dosad su govorili da će spustiti inflaciju na željena dva posto do 2025. godine, no Lagarde je u Portugalu postizanje dvopostotne inflacije postavila kao 'srednjoročni cilj' središnje banke. Iz ekonomije je poznato da srednji rok cilja na period do pet godina. Ekonomska zvijezda konferencije bila je Gita Gopinath, zamjenica direktora MMF-a, žena koju su njezini američki profesori s Princetona opisivali kao najbolju studenticu u dvadeset generacija sveučilišta. Gopinath je centralnim bankarima prenijela, kako je rekla, nekoliko neugodnih istina, od kojih je prva da će trebati još dugo, 'predugo' vremena da se inflacija vrati na cilj, uspoređujući to s čekanjem Godota. Najteži dio posla oko obuzdavanja cijena tek je pred nama.
– Ulazimo u razdoblje u kojem moramo shvatiti da je inflaciji potrebno predugo da se spusti na cilj – kazala je Gopinath koja smatra da su tržišni sudionici preoptimistični kad očekuju da će se inflacija relativno brzo povući. Inflacija je danas manje rezultat vanjskih šokova kao što su bili problemi s energentima ili rat u Ukrajini, a više je uzrokovana unutarnjom dinamikom u velikim ekonomijama, stanjem na tržištu rada, potražnjom potrošača i ukupnim inflacijskim očekivanjima.
– Da bi spriječili da se inflacija ukorijeni na visokim razinama, poduzeća i kapital morali bi povećavati plaće nauštrb svojih profitnih marži koje su posljednje dvije godine rasle iznad svih očekivanja – kazala je Gopinath. Trebala bi se zaoštravati i fiskalna politika, odnosno države bi morale više štedjeti jer je došlo do eksplozije javnog duga, a cijena zaduženja raste. U vrijeme visoke inflacije monetarne vlasti moraju dodatno povećavati kamatne stope, što će, kazala je Lagarde, središnja banka učiniti i ovoga srpnja.
– Monetarne vlasti trebaju povećavati kamate, čak i ako to donosi znatno veće hlađenje tržišta rada ili usporavanje ekonomskog rasta – poručila je Gopinath. Druga neugodna vijest je da su mogući novi financijski stresovi i nestabilnosti, pa i sistemske krize, a centralne banke će se lomiti oko toga hoće li svojim potezima sprečavati krah visoko zaduženih država ili će dodatno povećavati kamate kako bi srušile ukorijenjenu inflaciju.
VIDEO Percepcija inflacije: Žene brinu cijene hrane, muškarce benzin i odjeća
