Prvi čovjek Intela Brian Krzanich na meti je američkih medija jer je prodao većinu svojeg udjela u kompaniji nakon Googleova upozorenja kako su najbolji Intelovi procesori sigurnosno ranjivi. Ta rupa omogućuje zlonamjernima da korisniku pokradu lozinke i druge tajne podatke s računala. Sve bi bilo u redu da to nije učinio prije nego što je prošlog tjedna informacija objavljena te time naštetila cijenama Intelovih dionica, a Intel i druge kompanije sa sličnim propustom za to su znali već mjesecima.
U krivo vrijeme
Nikome izvana nije bilo jasno zbog čega bi Krzanich prodao praktično sve (za 24 milijuna dolara), odnosno sebi ostavio samo minimum od 250.000 Intelovih dionica, koliko je potrebno da mu ostane visoka funkcija.
Intel službeno tvrdi da prodaja nema veze sa sigurnosnim propustom, već je dio redovite procedure koju direktori američkih kompanija koriste kako bi izbjegli upravo optužbe za zloporabu povlaštenih informacija u prometu vrijednosnicama. No, ostaje pitanje odabira trenutka – nakon saznanja o sigurnosnoj rupi.
O samom Krzanichu malo se zna, no iz prezimena je vidljivo kako je hrvatskog podrijetla iako sam takvo što javno nije izjavio. Čini se kako se radi o amerikaniziranom prezimenu Kržanić kakvo se može pronaći Dalmaciji, u Podgori.
Službene biografije govore o tome kako je Brian Krzanich rođen 1960. u Santa Clari u Kaliforniji, diplomirao je kemiju na Sveučilištu San Jose State, u Intelu je od 1982. Pripisuje mu se, primjerice, zasluga po kojoj je iz Intelova proizvodnog lanca maknuo sve minerale koji dolaze iz ratom pogođenih područja. Direktorom je Intela postao 2012. godine s novim zaslugama, a to je što je proširio Intelove djelatnosti, osim na procesore, i na druge tehnologije poput 5G mreža, umjetne inteligencije, autonomnih vozila, cloud computinga, dronova i nosive tehnologije.
Primao prijetnje
U odnosu s Donaldom Trumpom imao je stanoviti dualizam. Prije dvije godine predstavio je i 300 milijuna dolara vrijedan program Diversity in Technology, inicijativu kojom se podupire inkluzivnost manjina i žena u američku radnu snagu do 2020. godine.
To više je američku javnost začudila Krzanicheva sklonost Donaldu Trumpu, za kojega je organizirao skupljanje donacija u svojem domu u Athertonu u Kaliforniji. Pogotovo zato što Intel ima tvornice i u Kini.
Međutim, ipak je ustao protiv usvajanja zakona o zabrani ulaska državljanima sedam pretežito muslimanskih zemalja, a onda u Bijeloj kući s Trumpom objavio gradnju sedam milijardi dolara vrijedne tvornice. Podržao je uime Intela i Trumpove porezne mjere, no podupiratelj je transrodnih mjera, što je Trump na primjeru američkih vojnih snaga pokazao da baš i nije. Ipak nije izdržao te je napustio Trumpov American Manufacturing Council nakon Trumpove mlake reakcije na skup neonacista Charlotesvilleu. Zbog svojeg političkog angažmana odnosno podupiranja raznolikosti primio je i prijetnje zbog čega je Intel povećao mjere njegove zaštite.
Prodaja dionica vlastite tvrtke "nema veze s sigurnosnom rupom" u Intelovim procesorima, nego ima veze s pohlepom neoliberalnih korportaivnih fasista koji se tako ponasaju vec desetljecima, treba maksimalizirati profit po svaku cijenu jer sada kada ce vrijednost dionica potonuti zbog defekta u dizajnu ovaj ih se odlucio rjesti ("insider trading") dok nitko osim njega i rukovodece ekipe nije niti znao za problem . Ova vrsta ispiranja mozga ("logike") je tipicna u danasnjem svijetu maloumnih ispranih mozgova.