Srpska radikalna stranka (SRS) haškog osuđenika Vojislava Šešelja namjerava održati svoj deseti „Otadžbinski kongres“ 4. svibnja u Hrtkovcima, mjestu koje je postalo simbolom protjerivanja i stradanja srijemskih Hrvata početkom devedesetih, objavio je u srijedu novosadski portal „021.rs“.
Izborni kongres srbijanskih radikala održat će se u kući Vojislava Šešelja, koju je u tom mjestu kupio u međuvremenu, a na kojoj je neonskim svjetlima istaknuto "Kuća Vojislava Šešelja". U ponedjeljak 6. svibnja navršit će se 27 godina otkako je u srijemskom mjestu Hrtkovci održan miting na kojemu su, u prisustvu lidera SRS-a, pročitana imena mještana hrvatske nacionalnosti kojima je zaprijećeno da se moraju iseliti.
"Ubrzo se poruka počela i ostvarivati – u samo 19 dana, od 10. do 29. lipnja te 1992. godine protjerano je oko 600 hrtkovačkih obitelji koji sada žive diljem Hrvatske i svijeta", rekao je u ranijim izjavama čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, i dodao da je to bilo vrijeme straha, etnički motiviranog nasilja i ubojstava, što se sve organizirano provodilo bez ikakvih povoda spram lojalnih građana hrvatske nacionalnosti, samo zato što su Hrvati.
Na pitanje portala „021.rs“ zbog čega SRS organizira kongres baš u Hrtkovcima, a ne u nekom drugom mjestu, predsjednik kluba zastupnika SRS u Skupštini Vojvodine Đurađ Jakšić odgovorio je da se u ovom selu nalazi sjedište Komiteta za obranu Vojislava Šešelja, ali da je tamo sjedište i Okružnog odbora u Srijemu, kao i sjedište Općinskog odbora u Rumi.
"Kuća Vojislava Šešelja kupljena je prije gotovo godinu dana i apsolutno nikakve tenzije u Hrtkovcima ne postoje. Štoviše, mi imamo masovan priljev novih članova iz samih Hrtkovaca u SRS, upravo otkad je kupljena kuća u kojoj je sjedište Komiteta za obranu", dodao je Jakšić.
Međutim, ne slažu se svi sa ovakvim stajalištem, navodi „021.rs“.
Predsjednik Hrvatskog građanskog saveza: Skup je provokacija
Predsjednik Hrvatskog građanskog saveza Tomislav Stantić kaže da se oni protive bilo kakvom događaju stranaka kao što je SRS, koje su imale "poznatu negativnu ulogu u ratnim događanjima, a posebno u Hrtkovcima".
"To smatram apsolutnom provokacijom. Državna tijela bi trebala raditi svoj posao i da spriječe dalje dizanje tenzija, a što je očigledno cilj SRS u ovoj prilici. Sasvim sigurno da se ovim događajem prizivaju sjećanja na devedesete. Djelovanje SRS svih ovih godina je temeljeno na razdorima, sijanju mržnje i na poticanju najlošijih strasti kod stanovništva i to se za njih pokazalo dobrim, jer i danas živimo u duboko podijeljenom društvu, gdje je nasilje vrlo značajna komponenta i to je sjeme koje održava SRS u životu", smatra Stantić.
Tog svibnja 1992. godine u Hrtkovcima, poslije mitinga na kojem je govorio Vojislav Šešelj, sjeća se pomoćnica glavnog i odgovornog urednika NIN-a Vesna Mališić.
Kako je rekla za 021.rs, Hrtkovci su traumatična točka za sve, zbog "užasnog iskustva protjerivanja ljudi".
"Šešelj se očigledno ruga pravdi, ruga se presudi. S druge strane, čini mi se da se ponovno podiže tenzija, koja bi nečemu trebala poslužiti“, poručila je ona.
Fond za humanitarno pravo (FHP) objavio je početkom godine, u publikaciji "Dosje: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini", da je na teritoriju Autonomne pokrajine Vojvodine od 1991. do 1995. vođena kampanja zastrašivanja i pritisaka na hrvatske civile, a cilj je bio da se oni isele iz svojih kuća i napuste Srbiju.
Rezultat te kampanje bio je, tvrdi FHP, nekoliko desetina tisuća protjeranih. Kao glavne zagovornike i "inspiratore kampanje zastrašivanja i pritisaka" na Hrvate u Vojvodini Fond je označio upravo Vojislava Šešelja i Srpsku radikalnu stranku.
Šešelj je prošle godine pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove u Haagu osuđen na 10 godina zatvora, kaznu koju je u tom trenutku već bio odslužio. Kako je zaključilo Žalbeno vijeće, Šešelj je kriv za progon, deportaciju i poticanje deportacije Hrvata iz Vojvodine, objavio je portal „021.rs“.
Video: Kuća Vojislava Šešelja u Hrtkovcima
Nažalost, svi exyu narodi više-manje drže svoje zločince (osuđene ili imenovane kao takve u Hagu) za heroje. Čak i same državne vlasti ponekad kažnjavaju hrabre pojedince koji zločince nazovu zločincima (remećenje reda ili vrijeđanje).