S vremena na vrijeme u Hrvatskoj se već desetak godina spominje potreba uvođenja poreza na imovinu i nema veće političke stranke, bila ona sad u poziciji ili opoziciji, koja se u nekoj fazi nije izjašnjavala u prilog tome porezu. HDZ je počeo s pripremama onog trena kad je uveo OIB, ali nisu imali petlje porez i uvesti. SDP sad to pokušava učiniti prodajući tezu da će smanjiti pritisak na cijenu rada. Čak ako bismo i naivno povjerovali da će se vlasti na svim lokalnim razinama odgovorno ponašati i za tri godine neće ukinuti olakšice ili udvostručiti stope, glavna zamka predloženog poreznog modela u tome je što ga naša administracija nije u stanju provesti kako treba.
1. Što će se dogoditi s bankama zbog poreza na nekretnine koji će teretiti veliki broj neprodanih stanova?
Banke će se vjerojatno riješiti takvih stanova prije nego što zakon stupi na snagu, iznajmit će se (stvarno ili fiktivno kao i druge tvrtke) ili prodati uz diskont. Službeno nitko nije objavio koliki je broj neprodanih stanova i u čijem su vlasništvu. Neslužbeno se govori o 15 tisuća. Banke se rijetko pojavljuju kao izvorni vlasnici, već imaju hipoteke, koje aktiviraju u slučaju da dužnik prestane vraćati kredit, bilo tvrtke ili stanovništvo.
2. Što će se dogoditi građevinskim poduzećima zato što će se porez plaćati i na neprodane stanove? Hoće li propasti plan njihova restrukturiranja?
Građevinari su jednom nogom već u grobu, pa ih i najbezbolnija obveza može odvesti u stečaj. Vlada ima namjeru pomoći tvrtkama s većim brojem zaposlenih putem otpisa dugova, pretvaranja u vlasničke udjele i slično, ali u srednjem i duljem roku opstat će samo oni građevinari koji osiguraju poslove izvan Hrvatske.
3. Kada bi najranije mogao zaživjeti porez na nekretnine?
Linić se nada da će zakon stupiti na snagu 1. travnja, ali odnos snaga u politici i Vladi ide protiv njega. Razumno bi bilo primjenu zakona odgoditi do siječnja 2014., a s obzirom na iskustva drugih i brojne zastoje s legaliziranjem bespravno sagrađenih kuća, ni godina dana neće biti dovoljna da se pravedno odredi vrijednost nekretnina i identificiraju svi porezni obveznici. Slovenci su na sustavu masovne procjene vrijednosti nekretnina radili od 2002. godine, a tek su 2010. proveli prvu pokusnu procjenu vrijednosti. I s takvom pripremom imali su 550 tisuća žalbi na 1,2 milijuna procijenjenih nekretnina, pa su na kraju zadržali komunalnu naknadu, a porez razrezali samo za tisuću najbogatijih. Predloženi hrvatski zakon ne predviđa nikakve probne izračune niti će žalba na rješenje odgoditi plaćanje.
4. Kakve su šanse da dođe do dramatičnog pada cijena nekretnina jer će ih građani i tvrtke morati rasprodavati?
Cijene nekretnina nisu rezultat jednog, već više faktora: visine kamate, sigurnosti radnog mjesta, plaća te, naravno, ponude i potražnje. Porez će potaknuti neke vlasnike da se riješe nekretnina, ali kome će ih prodati? Porez je destimulativan i za kupce jer će porezna obveza sjesti njima za vrat, osim za prvu nekretninu. Strah je loš prijatelj za svaki biznis, pa i za tržište nekretnina, i najveći bi se pad mogao dogoditi u razdoblju javne rasprave – dok ne bude jasno tko će ga i koliko plaćati. Tržište nekretnina neće biti stabilno sve dok se registrirana nezaposlenost ne spusti ispod 12-14 posto. Ulazak Hrvatske u EU mogao bi potaknuti strance da ulože u Hrvatsku, no i oni će vagati jer će plaćati porez pod istim uvjetima pod kojim ga plaćaju i Hrvati.
5. Kakve su šanse da u sljedeće dvije godine dođe do ukidanja prireza na dohodak nakon uvođenja poreza na nekretnine?
Sve do prošlog tjedna ministar financija govorio je da uvodi porez na imovinu kako bi smanjio zdravstveni doprinos. U prijedlogu proračuna za 2013. tog smanjenja nema uz objašnjenje da se čekaju učinci poreza na nekretnine. Linić je prvi put spomenuo smanjenje prireza prošli tjedan u nekoj trećoj fazi, ali to treba iščitati kao blef da bi se smanjio otpor protiv novog poreza. Predložene porezne stope i ustupci s kojima se ide prema vlasnicima vikendica te prvih i drugih stanova ne jamče ni da će se pokriti dosadašnji prihodi od komunalne naknade i poreza na vikendice.
6. Hoće li porez na nekretnine stvoriti bitno viši teret za građane?
Za vlasnike prve kuće i vikendice ne bi trebao, no sve ovisi kako će se procjenjivati vrijednost nekretnina. Ima sredina gdje je prodaja posve zamrla pa je svaka cijena previsoka. Vladajućima je, čini se, u prvom planu uspostava sustava.
Liniću, pored ovih poreza objasni narodu radi čega ćete prodavati državno srebro i zlato. Čujem da se pregovara sa MOL-om o prodaji još 19,2% Ininih dionica za 9-11 milijardi kuna., Petrokemija Kutina za 400 mil. kn, Croatia Osiguranje, Poštansku Banku za 3 milijarde kn, itd. itd. Sramota da tim novcima mislite pokrpat rupe, u proračunu, umjesto da se rješavate viškova u javnom sektoru i javnim firmama. Do kada ćemo mi koji ne živimo pod državnim jaslama, već ih stalno punima njih spašavat. To najprije riješite, a onda poreze.